Znanstvenicima i do 200.000 eura: Ministarstvo znanosti dijeli pet milijuna eura tvrtkama mladih istraživača

Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) nedavno je raspisalo poziv Start-up/spin off poduzeća mladih istraživača namijenjen uspostavi start-up/spin off poduzeća u (su)vlasništvu jednog ili više mladih istraživača zaposlenih u javnoj istraživačkoj organizaciji. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava Poziva je više od pet milijuna eura, pri čemu je minimalni iznos bespovratnih sredstava 66 tisuća eura, dok je maksimalni 200 tisuća eura. Rok za dostavu projektnih programa je 17. svibnja.

- Program Start-up/spin-off poduzeća mladih istraživača je prvi Poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja koji će financirati aktivnosti novoosnovanih poduzeća u (su)vlasništvu mladih istraživača, namijenjenih razvoju inovacija u pretkomercijalnoj fazi, kroz podršku razvoja proizvoda (dobra ili usluge), te povećanja spremnosti poduzeća za nove investicije.

Cilj programa je poticanje poduzetničke aktivnosti mladih istraživača kroz poticaje za pokretanje vlastitog start-up/spin-off poduzeća – rekao nam je Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju.

- Mlade istraživače zaposlene na javnim istraživačkim organizacijama uz pomoć bespovratnih sredstva stimulira se da pokrenu vlastito poduzeće i razviju poslovanje temeljeno na istraživačko-razvojnim aktivnostima i komercijalizaciji njihovih rezultata. Start-up/spin-off poduzeće ne smije biti starije od pet godina te poslovanje mora biti zasnovano na izvornim istraživanjima ili tehnologijama razvijenim na istraživačkoj organizaciji. Kroz ovaj poziv poduzeće može biti podržano za daljnju nadogradnju tehnološkog rješenja, provjeru izvedbe i druge aktivnosti koje prethode komercijalizaciji, a doprinose povećanju tržišne spremnosti rezultata istraživanja i razvoja. U sklopu prijave projekta obvezna je i edukacija mladih istraživača o poslovnim vještinama za start-up tvrtke – naglasio je Meštrić.

Hrvoje Meštrić

CROPIX

Hrvatska u komercijalizaciji znanja jako zaostaje za razvijenim zemljama, primjerice prema broju patenata smo na dnu EU. Također, suradnja znanstvene zajednice i industrije je izuzetak, a ne pravilo.

- Analize Europske komisije i Svjetske banke su pokazale da su rascjepkanost i neučinkovitost politika u području istraživanja i inovacije te nedostatak rezultata investicija u istraživanje i razvoj jedan je od glavnih uzroka otežanog rasta produktivnosti i konkurentnosti RH. Suradnja između znanosti i industrije je tek mjestimična te je samo jedan posto istraživanja i razvoja na visokim učilištima financirano od poslovnog sektora. Suradnja između malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) i sveučilišta je niska: svega četiri posto hrvatskih MSP-ova surađuje sa sveučilištima, nasuprot 10 posto u zemljama EU – naglasio je Meštrić.

Iako MZO ne raspolaže sa službenim brojem spin-offova/start-upova u našoj zemlji, neke analize su pokazale da su hrvatski osnivači za svoje visoko-tehnološke tvrtke u prva tri kvartala 2022. godine privukli oko milijardu eura. - Investicijska aktivnost na startup sceni u Hrvatskoj u protekloj godini bila je znatno je veća nego 2021. godine. Pozitivni primjeri suradnje znanstvene zajednice i privatnog sektora mogu se naći u aktivnostima Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT) čiji je osnivač Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu. Na temelju šestogodišnjeg iskustva, izgrađene mreže partnera i ostvarenih uspjeha, u sklopu ICENT-a pokrenuo se prvi hrvatski deep-tech venture builder Nuqleus. Program Nuqleus želi povezivanjem industrije, znanstveno-istraživačkih institucija i startup ekosustava pomoći razvoju deep-tech startupa – od ideje do izlaska na tržište – rekao je Meštrić.

Kao pozitivan primjer, Meštrić navodi i spin-off tvrtkuu Ruđer inovacije d.o.o., specijaliziranu za komercijalizaciju inovacija i transfer tehnologije u vlasništvu Instituta Ruđer Bošković. -Aktivnosti Ruđer inovacija uključuju pronalaženje i procjenu intelektualnog vlasništva, zaštitu prava na intelektualno vlasništvo te pomoć pri odabiru i realizaciji odgovarajućeg modela komercijalizacije kao što su licenciranje, osnivanje spin-off tvrtki, zajednička ulaganja. Cilj je pomoći hrvatskim inovatorima i znanstvenicima te njihovo znanje na svjetskom tržištu učiniti što konkurentnijim – zaključio je Meštrić.