Završetak radova na magistralnom plinovodu Zabok - Lučko, vrijednom 80 milijuna eura, svečano je obilježen u ponedjeljak u Zaboku, javlja Hina.
Plinovod Zabok - Lučko sagrađen je u okviru projekta "Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG terminal", a financiran je bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Njegovim puštanjem u rad povećavaju se prijevozni kapaciteti prema Sloveniji te jača povezanost hrvatskog plinskog sustava s europskom mrežom.
Premijer Andrej Plenković na svečanosti je poručio da će taj projekt, uz nastavak širenja plinske infrastrukture, dodatno ojačati energetsku sigurnost Hrvatske i njezinu ulogu regionalnog transportnog čvorišta.
Rekao je da je Hrvatska gradnjom LNG terminala na Krku i prateće infrastrukture postala relevantan čimbenik na europskom tržištu plina te da je, kako bi se u potpunosti iskoristili novi kapaciteti, bilo nužno proširiti nacionalni transportni sustav.
"Tim odlukama Hrvatska je postala relevantna u pogledu europskog plina. Da bismo u punini iskoristili tu novu mogućnost, bilo je potrebno proširiti naš transportni sustav za plin i postojeće cijevi učiniti većima i izgraditi neke potpuno nove", rekao je.
Dodao je da će dovršetkom plinovoda Bosiljevo - Sisak i Sisak - Kozarac kapacitet transporta prema Sloveniji dosegnuti 1,5 milijardi, a prema Mađarskoj 3,5 milijardi kubičnih metara plina godišnje.
Govoreći o ulaganjima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Plenković je naglasio da je više od 530 milijuna eura iz instrumenta REPowerEU usmjereno prema Plinacru za razvoj plinske infrastrukture i jačanje sigurnosti opskrbe.
Predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar rekao je da je plinovod Zabok - Lučko jedan od najvažnijih i tehnički najsloženijih projekata hrvatskog plinskog transportnog sustava te da je realiziran u planiranim rokovima i unutar predviđenog financijskog okvira.
Naglasio je da je novim plinovodom povećana fleksibilnost upravljanja transportnim kapacitetima te omogućen rast transporta plina prema Sloveniji sa sadašnjih 260 na 876 kubičnih metara godišnje.
Dodao je i da se gotovo cijela trasa nalazi unutar postojećeg koridora magistralnih plinovoda, čime je utjecaj na okoliš sveden na najmanju mjeru.
Plinacro je, prema njegovim riječima, od osnutka 2001. godine sagradio ključne magistralne i regionalne plinovode te ojačao međunarodne interkonekcije, uključujući povezivanje s Mađarskom i priključenje LNG terminala na Krku, čime je dodatno povećana sigurnost opskrbe Hrvatske i šire regije, pie Siniša Kalajdžija iz Hine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....