POČELO PRIJE 10 GODINA

Zašto se svi klade na zlato: ‘To je kao djedov stari zlatni sat za obitelj. To je posljednji resurs‘

Zlato je posebno privlačno središnjim bankama u zemljama koje se boje već jesu ili se boje da bi mogle biti na udaru američkih sankcija

Zlatne poluge/Ilustrativna fotografija

 /Chonthicha Watpongpee/alamy/alamy/profimedia

Neizvjesna vremena i slabije povjerenje u globalni poredak povećali su popularnost zlata kojemu vrijednost ne prestaje rasti. Iako zlatna groznica nije na razini onih povijesnih, zemlje kupuju sve više zlatnih poluga. Taj je trend započeo prije desetak godina, no ove je godine dodatno pojačan silaznim zaokretom svjetskih kamatnih stopa. S druge strane, zlato je prošlog tjedna postiglo vrijednost od 2800 dolara za uncu (nešto više od 31 grama), a stručnjaci prognoziraju da bi do kraja 2025. moglo premašiti i 3000 dolara za uncu. Politico piše kako se samo godine vrijednost zlata povećala za 35 posto, znatno više od američkih dionica koje su rasle za 20 posto i više nego dvostruko u odnosu na bilo koji europski burzovni indeks.

Zlato je posebno privlačno središnjim bankama u zemljama koje već jesu ili se boje da bi mogle biti na udaru američkih sankcija. Kina je, samo od početka rada u Ukrajini, kupila 316 tona zlata, Rusija također kupuje velike količine, a izraženi kupci su i središnje banke ne Bliskom istoku, središnjoj Aziji i Indiji. Trend nije zaobišao ni Europu, u kojoj se posebno ističu Poljska i Mađarska. Poljska, naime, dugo želi postići da zlato čini petinu njezinih službenih rezervi, dok je Nacionalna banka Mađarske u rujnu, nakon tri godine pauze, nastavila kupovati zlato.

- Usred sve veće neizvjesnosti uloga zlata kao sigurnog imovina utočišta i pohrana vrijednosti je od posebne važnosti jer povećava povjerenje u zemlju i podupire financijsku stabilnost - objašnjavali su Mađari.

image

Investicijsko zlato (ilustracija)

Damir Skomrlj/

Ako se pita dio analitičara, ubrzana kupnja zlata "znak je nadolazećih ratova." Osim zbog straha od neprijateljstava i sankcija, dio zemalja se odlučuje za kupnju zbog toga što se boje da globalni financijski sustav nije dovoljno pouzdan. I SAD i Europa se muče sa sve većim teretom duga za kojeg je Međunarodni monetarni fond istaknuo da je dugoročno neodrživ. Konkretno, američki dug trenutačno iznosi 124 posto BDP-a. Budući da mnoge središnje banke imaju većinu svojih rezervi u američkim državnim obveznicama, zabrinuti su zbog svoje izloženosti financijskim rizicima Sjedinjenih Država, piše Politico.

- Ideja je polako diverzificirati međunarodne rezerve dalje od onoga što ostaje vrlo velika imovina u dolarima - rekao je Mohamed El-Erian, bivši šef diva za trgovanje obveznicama Pimco. Dolar je uvijek činio velik dio svjetskih deviznih rezervi zbog čega je gotovo nezamjenjiv za bilo koju vrstu prekogranične trgovine. Ipak, udio se smanjuje - prije samo deset godina je dolar činio 65 posto svjetski deviznih rezervi, a danas 58 posto.

Kreatori politika na Zapadu tek su počeli shvaćali rizik koji to pretstavlja. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde u listopadu je na godišnjem sastanku MMF-a primijetila da “Kina kupuje zlato kao nikada prije." Kada se vratila u Europu, ipak je zvučala opuštenija pa je čak izjavila da, bez obzira na to, dolar za njenog života neće biti “skinut s trona”.

Osim nacionalnim bankama, zlato je sve privlačnija investicija za privatne ulagače diljem svijeta. Tradicionalno su cijene zlata bile povezane s kamatnim stopama središnje banke - kada su prinosi za štednju i obveznice rasli, zlato se kretalo u suprotnom smjeru jer ne nudi nikakve povrate. Čini se da više nije tako jer su cijene zlata rasle i tijekom većeg dijela razdoblja u kojem su središnje banke podizale stope. Kada su ih Federalne rezerve i Europska središnja banka počele smanjivati, vrijednost zlata je rasla još i brže.

image

Investicijsko zlato (ilustracija)

Damir Skomrlj/

Prema podacima koje je prikupila Američka komisija za trgovinu robnim ročnicama, neto iznos ročnica zlata koje drže sudionici na tržištu (podatak koji služi za grubu procjenu vrijednosti kupnje ulagača) više se nego utrostručio u posljednjih 12 mjeseci.

Krishan Gopaul, viši analitičar Svjetskog vijeća za zlato, objasnio je da ljudi vole zlato u vrijeme kriza jer je to vrijednost koju cijene i koju znaju da ju prepoznaju i drugi. Salvatore Rossi, povjesničar i bivši zamjenik guvernera Banke Italije, dodao je da je zlato simbol povjerenja već 3000 godina.

- Zlatne poluge za središnje banke su kao djedov stari zlatni sat za obitelj: to je posljednji resurs, onaj koji ne biste prodali, ali svi znaju da ga imate - rekao je za Politico.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
31. prosinac 2024 16:21