Dug stiže na naplatu

Zahvaljujući visokoj likvidnosti, Ministarstvo planira drukčiji aranžman za refinanciranje

Koliko će se država zadužiti kroz svaki od ta tri vrijednosna papira, ovisit će o interesu ulagača
Zdravko Marić
 Goran Mehkek / Hanza Media

Početkom veljače državi na naplatu stižu trezorski zapisi u iznosu od 1,5 milijardi eura, kratkoročni dug od 15 mjeseci, prvi put izdan početkom 2012. godine, koji je Ministarstvo financija dosad samo refinanciralo.

No, ove godine, zahvaljujući visokoj likvidnosti na tržištu, potrebama proračuna i namjeri da se što učinkovitije upravlja javnim dugom, planirani aranžman malo je drukčiji.

Tri milijarde više

Prema dostupnim informacijama, umjesto 1,5 milijardi eura ili 11,2 milijarde kuna, koliko dospijeva na naplatu, ukupan iznos novog zaduženja bio bi nešto veći, otprilike za tri milijarde kuna. Pritom bi se putem novog deviznog trezorca država zadužila za milijardu eura, a preostali dio pokrio bi se izdanjem dviju obveznica, desetogodišnje kunske i trogodišnje s valutnom klauzulom.

Vrijednost tih dviju obveznica trebala bi iznositi oko sedam milijardi kuna. No, koliko će se država na kraju zadužiti kroz svaki od ta tri vrijednosna papira, ovisit će o interesu investitora i prinosima koje će tražiti.

Ministar financija Zdravko Marić očito želi produljiti ročnost dijela duga, a ujedno i osigurati oko tri milijarde kuna za neke buduće obveze.

Dulja ročnost

No, dulja ročnost podrazumijeva i nešto višu cijenu, a novi aranžman teško će donijeti uštede s obzirom na to da je prinos na posljednje izdanje deviznih trezorskih zapisa iz studenog 2017. godine iznosio tek 0,1 posto. Prvi put kada je izdan, taj trezorac nosio je kamatu od 5,25 posto.

Interes ulagača za financiranje države, prije svega mirovinskih fondova, i dalje je velik, a osobito za 10-godišnju kunsku obveznicu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 00:38