Za ‘trezorce‘ se prijavilo 32 tisuće građana, uplatili 800 milijuna eura: ‘Malo me iznenadio slab odaziv‘

Za treće izdanje trezorskih zapisa, prema posljednjim informacijama Ministarstva financija, prijavilo se 32 tisuće građana, a ukupno su uplatili 800 milijuna eura. U utorak predstoji drugi krug upisa trezoraca namijenjen institucionalnim ulagačima, kada će biti poznat i konačan iznos izdanja kojem je cilj prikupiti 900 milijuna eura.

Podaci koji su bili dostupni do nedjelje navečer, a prema kojima je manje od 29 tisuća građana uplatilo 645 milijuna eura, upućivali su na nešto slabiji interes građana.

Savjetnica Uprave Financijske agencije Gordana Soldo je pojasnila za HTV da su povećane uplate sredstava bile u petak i u ponedjeljak tijekom prijepodneva, što se povezuje s reinvestiranjem građana kojima je dospio trezorski zapis u četvrtak, odnosno u petak.

Pritom je za trezorske zapise na godinu dana bio veći interes za fizički upis, a "trezorci" na 91 dan više su se upisivali putem online platforme. Prema procjeni Soldo, interes je bio sličan kao i u veljači. Ipak, imajući u vidu širi kontekst, osobito uvjete oročavanja novca u bankama, analitičari ocjenjuju da je odaziv građana ovaj put ipak malo ispod očekivanja.

Ipak slabiji odziv

Na pitanje što misli da je razlog nevoljkosti, pa i moguće inertnosti građana, financijski analitičar Hrvoje Serdarušić kaže da još nije domislio što je posrijedi.

- Malo je iznenadio slab odaziv građana i to jest neki signal. Vjerojatno se dijelom potrošio taj bazen ulagača koji su spremni ulagati u državne vrijednosne papire. Onima koji imaju novca, moguće, nije toliko važan prinos, žele da im je novac na raspolaganju - kaže Serdarušić. Napominje da je očigledna veća sklonost potrošnji, da se više putuje...

Na tekućim računima, bez ikakve kamate, građani drže oko 26 milijardi eura. Osim toga, podaci HNB-a pokazuju da je u travnju čak smanjen oročeni iznos koji je dosegnuo oko 10 milijardi eura. Jedan od razloga toga mogao bi biti i pad kamatnih stopa na oročene depozite. One su u travnju prosječno iznosile 1,83 posto za depozite oročene na kraći rok (tri i šest mjeseci) te 1,37 posto za dugoročna oročenja.

Iako to predstavlja rast u godinu dana, od 0,21 i 0,87 postotnih bodova, brojke istodobno pokazuju njihovo značajno smanjenje u odnosu na listopad, kada su banke, u dogovoru s Vladom, pristale na osjetniji rast tih kamatnih stopa. Tada su kratkoročne kamatne stope dosegnule gotovo 2,5 posto, a dugoročne 2 posto, a potom su postupno padale, pri čemu izraženije tijekom prošla dva mjeseca.

Što odgovara bankama

Kako upućuju brojke, prosjek najviše smanjuju "ponovni sporazumi". Na njih su kamatne stope pale s 1 posto na 0,2 posto, a u slučaju novih oročenja smanjene su s 2,3 na 1,8 posto. Onima koji su ugovorili automatsko produljenje banke su očito odobrile nove, lošije uvjete. Jedino je Erste banka reagirala na najnovije izdanje trezorskih zapisa, nudeći klijentima akciju oročavanja uz kamatnu stopu od 3,2 posto.

Bankama ipak više odgovara da građani drže novac neoročen jer na njega ne moraju plaćati nikakve kamate, a imaju ga sasvim dovoljno za postojeću dinamiku kreditne aktivnosti.