"Za smještaj u domaćinstvima trebaju ostati paušali, a za iznajmljivanje apartmana turistima u zagradama uvesti porez"

Za zaustavljanje apartmanizacije u turizmu potrebno je uvesti porezno razlikovanje obiteljskog ili smještaja u domaćinstvima, za koji trebaju ostati paušali, a za iznajmljivanje apartmana turistima u zagradama uvesti porez, poručio je sa "Zimmer Frei Foruma 2024" dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Taj je forum organizirali su Val grupa i tvrtka Irundo za upravljanje objektima za smještaj, okupivši više od stotinu sudionika.

"Zimmer Frei ili najam smještaja turistima u obiteljima je jedno, a rentijerstvo i apartmanizacija nešto posve drugo. U obiteljima goste dočekuju i s njima se druže, a u apartmanima samo dobiju ključ ili kodove. Zato smo u Dubrovniku odlučili ograničiti dozvole za iznajmljivanje smještaja u staroj jezgri. To smeta stanovnicima od kojih 80 posto živi od turizma, ali mislim da su sve svjesniji da je važan dugoročni i održivi turizam a s velikom apartmanizacijom to ne ide", kazao je Franković.

Podsjetio je na 2017. godinu kada su globalni mediji pisali o Dubrovniku kako nepoželjnoj destinaciji jer ima prekomjerni turizam i zato se sa svojim timom odlučio ‘boriti‘ i s projektom "Respect the city/Poštuj grad" te zadnjih godina uvode mjere za bolji život stanovnika ali i boravak turista.

Iako neki kažu da nemamo, ipak imamo alate za uvođenje takve promjene. Nije to svima po volji, ali ako znate što želite preuzmete i dio tereta, a s vremenom ljudi to prihvate, dodao je.

Sličnu ‘bitku bije‘ s prekomjernim turizmom i apartmanizacijom i, kako je sam kazao, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović, jer su u tom gradu prema novom planu zabranili gradnju stambenih zgrada s apartmanima i tzv. apart-hotele, koji su se gradili umjesto hotela.

I on i Robert Pende iz Ministarstva turizma i sporta smatraju da svakako treba razlikovati rentijerstvo od obiteljskog smještaja za turiste, pri čemu je i Pende, poput Frankovića, mišljenja da treba razlikovati domaćine i one koji stanove daju samo u najam.

"Od siječnja 2023. do siječnja 2024. broj kreveta u privatnom smještaju je dodatno porastao za 39 tisuća. Za to može biti opravdanje porast potražnje, dobra kvaliteta, i ako to rade kao djelatnost, ali sve drugo nije dobro niti održivi turizam za koji se zalaže i nova strategija, pa i novi Zakon o turizmu, koji uz ostalo puno više nego orije upravo lokalnoj samoupravi daje alate za rješavanje tih problema", poručio je Pende.

Kvalitetu ponude u tom smještaju, s dodatnim sadržajima poput bazena, kućnog wellnessa i drugog, kao i produljenje sezone te povezivanje s vinarima i drugima u destinacijama, istaknuli su direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović i direktor i osnivač Irunda Igor Kordić.

"U Zagrebačkoj županiji uskoro ćemo dobiti certifikat za zelenu destinaciju i u tom smjeru razvijamo sve više programa, ali i sve potrebniju edukaciju za ljude na terenu kako bi shvatili i prihvatili da se ulaganja u turizam mogu i dugoročno a ne samo kratkoročno isplatiti. To već dosta ljudi razumije. Iako zadnjih par godina imamo povećanje objekata privatnog smještaja, većina novih je visoke kvalitete, poput vila i kuća za odmor. To gosti prepoznaju i sve više dolaze, a mi i ne želimo velike hotele nego biti destinacija prepoznatljiva po domaćinstvu i ekologiji", istaknula je Alilović.

Saša Popovac iz Hrvatske turističke zajednice naglasio je da su prednosti tog smještaja tradicija i prepoznatljivost Hrvatske po tome, kao i to što ga ima po cijeloj zemlji, ali ima i nedostataka, poput kratke sezone i većinom srednje kvalitete.

"Sezona u tom smještaju traje godišnje u prosjeku oko 80 dana, dok je u kampovima 100, a u hotelima 150 dana. Prema analizi HTZ-a, taj smještaj je činio većinu ili 793 tisuće kreveta od ukupnih 1,8 milijuna za turiste u Hrvatskoj u svim komercijalnim objektima 2022. i u njemu je ostvareno i najviše noćenja, no za bolje rezultate želimo uvesti oznake kvalitete kojima će biti još prepoznatljiviji na tržištima", zaključio je Popovac.