Vlada usvojila novi paket mjera za pomoć gospodarstvu

Na današnjoj sjednici Vlade predstavljene su nove mjere za pomoć gospodarstvu, teške 30 milijardi kuna čime bi ova dva paketa zajedno trebala biti vrijedna 60 milijardi kuna.

Vladin program ekonomskog spasa, koji će prema riječima Zdravka Marića, državni proračun u tri mjeseca koštati 45 milijardi kuna, dakle, nešto više od 11 posto BDP-a, naišao je na gotovo jedinstvenu potporu poslodavaca.

Osim "minimalca" koji se po radniku podiže s 3250 na 4000 kuna neto, među ostalim, vlada se odlučila za otpis poreza i doprinosa tvrtkama s padom većim od 50 %, odgodu predaje financijskog izvješća, zaštitu domaće poljoprivredne proizvodnje i otkup mlijeka malih mljekara, pomoć turizmu, hotelima

Premijer Andrej Plenković otvorio je 222. sjednicu Vlade izjavom da su "izabrali život", a iz njegovih riječi dalo se naslutiti da bi se i javni i državni sektor mogli naći pod rezovima.

- Ključna je poruka: Vlada povlači poteze kojima staje iza hrvatskog radnika, iza hrvatskog poduzetnika, u najvećoj mogućoj mjeri. To je poruka ove Vlade. Nadamo se da će Sabor prihvatiti ove mjere jer će one omogućiti očuvanje radnih mjesta i da naše kompanije, velike i male, da dobiju mogućnost da opstanu u krizi koja je pred nama. Uz te mjere, Vlada će u tjednima pred nama raditi na tome kako, jednom kada epidemija završi, ponovno pokrenuti hrvatsko gospodarstvo i normalno poslovanje - rekao je.

Dodao je da apelira na temeljno načelo solidarnosti jer smo svi skupa "u istom brodu", bez obzira na to jesmo li u privatni ili javni sketor, i morat ćemo se odricati zajedno.

- Pozivam na povjerenje svim sastavnicama vlasti, na povjerenje struci, koja je ključna u borbi protiv ove epidemije. Naše odluke ne temelje se na bilo kakvom političkom voluntarizmu, nego na preporukama onih koji su svoje živote posvetili borbama protiv zaraznih bolesti. Koristeći jezik stručnjaka s kojima smo se konzultirali, trenutno se s ovom pandemijom ne borimo s medicinom 21. stoljeća, već metodologijom ranijih stoljeća. Zbog toga apeliram na povjerenje naših sugrađana u načine suzbijanja ove pandemije u Hrvatskoj - kazao je u uvodu Plenković.

Puno bogatije i veće zemlje, rekao je Plenković, s izdašnijim sredstvima i dužom demokratskom tradicijom, nemaju takve rezultate kakve ima Hrvatska. Moramo biti strpljivi, govori.

- Nadamo se da će Sabor prihvatiti ovakav paket mjera, jer njegova provedba omogućit će zaposlenost, očuvanje radnih mjesta i omogućit će da naše kompanije, naša društva, od onih najmanjih do najvećih, dobiju mogućnost da gledaju kako opstati u ovoj krizi u mjesecima koji su pred nama. Učinit ćemo sve da nađemo financiranje za mjere koje su pred nama i da budemo spremni za normalno vrijeme koje dolazi, a dotad smo svi u istom brodu, nacionalno, europski ili globalno - zaključio je.

COVID 19 zajam

Ministar financija Zdravko Marić u svojem je izlaganju krenuo je od prve mjere povećanja potpore "minimalca" s 3250 na 4000 kuna neto. Napomenuo je da će svima kojima će biti isplaćeni manji iznos od 3250 kuna za ožujak, da će biti oslobođeni svih javnih davanja.

- Iz svih ovih mjera mislim da je poprilično jasno koliku smo razinu povjeranja povjerili našim poduzetnicima. Molimo ih da na isti način odgovore. Svima je sada jasno što je država, od zdravstva, policije, vojske. Moramo svi dati svoj obol. Hrvatski građani mogu računati da će u idućim mjerama fokus biti na njima, ne samo moratorij na kreditne i porezne obveze, već i druge - najavio je Marić.

Ministar gospodarstva Darko Horvat osvrnuo se i na "COVID 19 zajmove za obrtna sredstva", kao mjeru pomoći gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa, namijenjenu mirko, malim i srednjim poduzetnicima.

FAH / POOL

Iznosi zajmova su do 750 tisuća kuna za obrtna sredstva, s kamatnom stopom od 0,25 posto, početkom od 12 mjeseci i maksimalnim rokom otplate od pet godina uz skraćenu proceduru obrade zahtjeva i bez plaćanja bilo kakve dodatne naknade.

Mjerom, za čiju će implementaciju biti zadužen Hamag-Bicro, osigurava se dodatna likvidnost mikro, malim i srednjim subjektima maloga gospodarstva na čije je poslovanje koronavirus imao negativan utjecaj.

Primjenjivat će se do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 31. prosinca ove godine.

Korisnik mora dokazati negativan utjecaj epidemije na poslovanje u vidu pada prihoda od minimalno 20 posto u prvom kvartalu ili predviđenog pada prihoda u idućim kvartalima.

"Ovaj financijski instrument u cijelosti je financiran iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. Zajmove za obrtna sredstva će mikro, malim i srednjim subjektima maloga gospodarstva izravno odobravati Hamag-Bicro. Zajam nije namijenjen za refinanciranje postojećih kreditnih obveza niti plaćanja obveza nastalih prije 2020. godine", rekao je ministar gospodarstva Darko Horvat.

Hamag-Bicro objaviti će popis dokumentacije potrebne za prijavu na Covid 19 zajmove na svojim web stranicama.

Interventni otkup

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković najavila je četvrtak da se planira interventni otkup oko 500 tisuća litara mlijeka kao mjera pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih koronavirusom.

Vojko Bašić / CROPIX

Marija Vučković, ministrica poljoprivrede

Izvanredna mjera otkupa mlijeka odnosi na male mljekare, koje otkupljuju do 14 milijuna litara godišnje, a njih je 28.

Naime, s obzirom na otežan pristup tržnicama i na nemogućnost prodaje takvih mljekara u specijaliziranim zatvorenim subjektima, došlo je do viškova, skladišta su napunjena, što bi posljedično na određenim područjima moglo rezultirati prestankom otkupa mlijeka s malih mliječnih farmi,kazala je Vučković uoči sjednice Vlade.

Sadašnja predviđanja pokazuju da bi viška maksimalno do 10. svibnja moglo biti nešto više od dva milijuna litara.

"Mislimo da neće biti toliko, ali smo rezervirali i predviđamo sada prvi takav višak od oko 500 tisuća litara otkupiti i donirati u lancu opskrbe hrane ovlaštenim posrednicima. To je interventni otkup i na taj se način pomaže i malim mljekarskim farmama i malim mljekarama", rekla je Vučković.

Na pitanje planira li se interventni otkup voća i povrća, rekla je kako se za sada nastoji pomoći voćarima i povrćarima kroz suradnju s trgovačkim lancima.

"Pokušat ćemo formirati i digitalnu burzu, a na kraju, ako ne bude funkciniralo tržište, u ovakvim vremenima zadaća je države da pokuša naći rješenje za eventualne viškove i održati proizvodnju", rekla je Vučković, koja smatra da će se u tome uspjeti.