Vlada usvojila Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za poticanje ulaganja: Zašto je to važno...

Vlada je u petak donijela Nacionalni plan za poticanje ulaganja za razdoblje do 2030. i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za poticanje ulaganja za razdoblje do 2026. godine.

Izrada Nacionalnog plana za poticanje ulaganja predviđena je u okviru reforme obuhvaćene Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Očekuje se da će taj dokument osigurati usklađenost i koordinaciju provedba politika u raznim tijelima javne uprave i institucijama koje se bave promicanjem i olakšavanjem inozemnih ulaganja, kako bi se maksimizirali učinci ulaganja na produktivnost i stvaranje radnih mjesta te pridonijelo ravnomjernijem regionalnom razvoju.

Nacionalni plan sadržava srednjoročnu viziju razvoja strateškog okvira za poticanje ulaganja.

Akcijski plan sadržava detaljnu razradu mjera koje se provode radi ostvarenja posebnih ciljeva nacionalnog plana. Za svaku mjeru utvrđeni su nositelji i rok provedbe, pokazatelji neposrednih rezultata te potrebna financijska sredstva i proračunske pozicije iz kojih se osiguravaju sredstva za provedbu.

Nagodba s HŽ Infrastrukturom

Vlada je donijela i odluku o prihvaćanju nagodbe između Republike Hrvatske i HŽ Infrastrukture. Cilj sklapanja nagodbe je namira potraživanja HŽ Infrastrukturi za manje preneseni temeljni kapital pri izuzimanju javnog dobra, na što ima pravo kao pravni sljednik HŽ-Hrvatskih željeznica.

Naknada za namiru HŽ Infrastrukture u ukupnom iznosu od 62,1 milijuna eura evidentirat će se u cijelosti u poslovnim knjigama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Ministarstva financija. Dio naknade za namiru u ukupnom iznosu od 23,7 milijuna eura namirit će se prijebojem potraživanja koje Ministarstvo financija ima prema HŽ Infrastrukturi. Preostali dio naknade za namiru u ukupnom iznosu od 38,4 milijuna eura, isplatit će se iz državnog proračuna.

Na dnevnom redu vlade bila je i odluka o namirenju dijela potraživanja Republike Hrvatske 3. MAJ Brodogradilištu, prijenosom poslovnih udjela društva 3. MAJ Rijeka 1905.

Naime, država je na dan 12. prosinca 2024. godine imala potraživanje prema 3. MAJ Brodogradilištu po osnovi protestiranog državnog jamstva u ukupnom iznosu od 48,1 milijuna eura, a prema današnjoj odluci 3. MAJ Brodogradilište će namiriti dio potraživanja države prijenosom svih poslovnih udjela koje ima u društvu-kćeri na Republiku Hrvatsku, u iznosu od 10,3 milijuna eura, koji čine cjelokupni temeljni kapital društva-kćeri.

U izmjeni Odluke za otkup poslovnih udjela u društvu ULJANIK Brodogradnja 1856, zadužuje se Ministarstvo financija da izda suglasnost Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za prolongat kredita za novogradnju 535 s novim rokom važenja najkasnije do 31. prosinca 2025. godine.

Međusobni prijeboj s HEP-om

Vlada je u petak dala i prethodnu suglasnost za sklapanje ugovora o međusobnom prijeboju između Republike Hrvatske i Hrvatske elektroprivrede.

Republika Hrvatska duguje HEP-u 114 milijuna eura s osnove nadoknada razlike za toplinsku energiju na temelju Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije.

S obzirom na to kako su obveze Ministarstva gospodarstva prema HEP-u s osnove nadoknada razlike za toplinsku energiju u iznosu od 132,9 milijuna eura, nakon izvršenja prijeboja potrebno je HEP-u dodatno isplatiti 18,9 milijuna eura po razlici u prijeboju klirinškog duga i to sve za period u kojem je energija isporučivana krajnjim kupcima toplinske energije u periodu od 1. listopada 2022. do 31. rujna 2023. godine.