Od početka kolovoza Vlada će imati dodatni prostor za ublažavanje mogućeg rasta cijena goriva, s obzirom na to da je od Europske komisije dobila šestomjesečno odstupanje od europskih pravila o trošarinama. Bude li potrebno, rekao je ministar financija Tomislav Ćorić, time bi se cijena goriva mogla smanjiti za 20 do 21 cent po litri. "Tu ćemo mogućnost iskoristiti samo ako zaista bude potrebe, ovisno o razvoju situacije na Bliskom istoku", rekao je Ćorić.
Saznali smo što je uzrok ograničenju točenja goriva na benzinskim crpkama
Odbacio je i tvrdnje prijevoznika da će zbog nedavnog rasta cijena goriva morati poskupjeti svoje usluge jer smatra da nije opravdano donositi takve odluke na temelju dvotjednog skoka cijena. "Već sada se na međunarodnim tržištima bilježi njihov pad. Nisam primijetio da su svi jednako brzo snižavali cijene kada je gorivo pojeftinilo", rekao je ministar.
Ministar o paušalcima
Predstavio je konačni, ublaženi prijedlog antiinflacijskih mjera nakon razgovora s predstavnicima obrtnika i poduzetnika koji su ranije izrazili snažno nezadovoljstvo najavljenim promjenama. Tako je uvažen prigovor HOK-a pa se paušalnim obrtnicima s godišnjim prihodima do 40.000 eura neće mijenjati porezno opterećenje. Onima s prihodima između 40.000 i 50.000 eura smanjuju se priznati izdaci i povećavaju doprinosi pa će ukupno godišnje opterećenje biti veće za oko 1350 eura ili 30 posto, odnosno raste s 4392 na 5728 eura. U razredu od 50.000 do 60.000 eura porezne će obveze porasti za oko 3000 eura godišnje ili 66 posto, s 4572 na 7605 eura. Ministar financija još je jednom ponovio da je cilj smanjiti porezne nejednakosti između paušalnih obrtnika i zaposlenih koji obavljaju nesamostalni rad, "osobito u slučajevima kada se paušalni obrt koristi za prikrivanje radnog odnosa". Naglasio je da će izmjene zahvatiti tek oko 16,6 posto svih paušalnih obrtnika.
Za iznajmljivače nema ‘ublažavanja‘ mjera
Kada je riječ o najavljenim izmjenama za turističke iznajmljivače, one ostaju u prvotnom obliku. Veća porezna davanja odnosit će se na lokalne jedinice iz prve i druge skupine turističke razvijenosti. U prvoj skupini raspon paušalnog poreza povećava se sa sadašnjih 100 do 300 eura po krevetu na 150 do 300 eura, dok se u drugoj skupini povećava sa 70 do 200 eura na 100 do 200 eura. Da je riječ o gotovo simboličnom povećanju, ministar je ilustrirao podatkom da se apartman u pravilu iznajmljuje za 150 ili 200 eura dnevno, dok godišnje porezno opterećenje iznosi 150 eura.
Predstavljena su i pravila novog poreza na prekomjerne bruto profitne marže, koji će se primjenjivati na rezultate poslovanja u 2026. godini. Ako u ovoj godini bude viša od 15 posto od prosjeka ostvarenog u razdoblju za prethodne tri godine, razlika iznad tog praga oporezivat će se stopom od 50 posto. U suprotnom će vrijediti redovna stopa poreza na dobit od 18 posto. Mjera će obuhvatiti oko 1800 srednjih i velikih poduzeća koja više od polovice prihoda ostvaruju u Hrvatskoj. Prema riječima ministra, mjera ima preventivni karakter jer je najavljena još u svibnju, čime su poduzeća "dobila dovoljno vremena prilagoditi svoje marže do kraja godine".
Gorivo bi opet moglo poskupjeti, u Slavoniji crpke bez plavog dizela?
Bez izmjena ostaje i najavljeno ukidanje poreza na dohodak za umirovljenike koji ga sada plaćaju na mirovine veće od 600 eura. Time će oko 541.000 umirovljenika godišnje raspolagati s dodatnih oko 180 milijuna eura, dok će Vlada s jedinicama lokalne samouprave tražiti način da nadoknadi izgubljene prihode od poreza na dohodak.
HUP protiv dodatnog oporezivanja
Unatoč prihvaćanju dijela njihovih zahtjeva, poduzetnici i dalje nisu zadovoljni konačnim rješenjem. HUP ne podržava dodatno porezno opterećenje gospodarstva, a posebno kritizira uvođenje poreza na tzv. prekomjernu dobit. Ocjenjuje da će to destimulirati ulaganja u produktivnost, inovacije i razvoj, povećati neizvjesnost poreznog sustava i oslabiti konkurentnost hrvatskih poduzeća. Iako pozdravlja preciznije definiranje porezne osnovice i izuzimanje određenih stavki, traži dodatna oslobođenja za poduzeća koja ulažu u razvoj, produktivnost i reinvestiraju dobit.
Udruga Glas poduzetnika, pak, traži objavu procjene učinka propisa, kao i stručnih podloga na temelju kojih je predloženo dodatno porezno opterećenje dijela obrtnika. Smeta im način donošenja odluka koje utječu na poslovanje desetaka tisuća poduzetnika i traže da se predstavnike gospodarstva uključi u izradu propisa prije nego što ključne odluke budu donesene.
Prema riječima ministra Ćorića, u prvom je planu pravednost poreznog sustava, dok financijski učinak izmjena neće biti velik. Mjere vezane uz paušalno oporezivanje obrtnika, rekao je, čine samo oko 0,1 posto BDP-a ili oko 180 milijuna eura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....