Velike promjene, ugrožena i Hrvatska: Turisti se sele s Mediterana, sve više ih odlazi u četiri europske zemlje!

Navodi se to u novoj studiji Europske komisije za putovanja (European Travel Commission ETC) o krizama s kojima se suočava turistički sektor. Nakon pandemije tako smo imali inflaciju i ratna zbivanja, uz kontinuiran porast opasnosti od posljedica klimatskih promjena. Projekcije koje daje ETC temelje se na podacima iz 269 europskih regija, s horizontom do 2100. godine.

"Očekuje se da će se i sezonska raspodjela turističke potražnje postupno mijenjati, uz relativna smanjenja ljeti i porast u posezoni i zimi. Nakon prošlogodišnjih visokih temperatura broj ljudi koji planiraju posjetiti Mediteran u razdoblju od lipnja do studenoga 2023. već je pao za 10 posto, a turisti umjesto toga razmišljaju o putovanjima u Češku, Dansku, Irsku i Bugarsku", kažu analitičari ETC-a.

Nadalje, nedostatak pouzdanog snijega vjerojatno će promijeniti turističku potražnju u regiji Alpa, koja sada privlači oko 120 milijuna turista godišnje. Skijališta ispod 1500 metara bit će gotovo bez snijega u bliskoj budućnosti, što će utjecati na oko četvrtinu alpskih odmarališta. Tržišni udio onih na višim nadmorskim visinama vjerojatno će porasti, zbog očekivanog pomicanja skijaškog turizma na odredišta koja će imati više snijega.

Snježni pokrivač kopni

Naime, uz pretpostavku snažnog scenarija globalnog zatopljenja, alpska skijališta mogla bi imati 40 posto manje snježnih dana godišnje do kraja stoljeća (snijeg 137 dana godišnje, 80 dana manje od sadašnjeg prosjeka od 2071. nadalje), s prirodnim snježnim pokrivačem koji potencijalno potpuno nestaje u jednom od osam svjetskih odmarališta.

Skijališta i tvrtke za žičare diljem Švicarske, koja se zagrijava oko dvostruko više od globalnog prosjeka, djelomično zbog učinka planina koje zadržavaju toplinu, bore se s nedostatkom snijega, nastojeći zaokupiti turiste drugim oblicima razonode poput otvaranja alpskih biciklističkih staza na Božić, što se čini kao kompenzacija za odgođenu skijašku sezonu. U siječnju 2023. u luksuznom odmaralištu Gstaad bilo je otvoreno samo 16 od 70 skijaških staza, a korištenje žičare smanjeno je za oko 35-40 posto u odnosu na prethodnu godinu, navodi se.

Dokazi o promjenama vremenskih obrazaca koji utječu na turističku potražnju već su zabilježeni u Španjolskoj, jer turisti već troše više u španjolskim hladnijim obalnim općinama nego u toplijim. Između ljeta 2019. i ljeta 2023. prihodi od turizma porasli su u prosjeku za 45 posto u hladnijim i do 35 posto u toplijim krajevima. Dodatno, tijekom ljetnih toplinskih valova 2023. turisti su smanjili potrošnju tijekom najtoplijeg doba dana (između 12 i 17 sati) i povećali je između 22 sata i 7 sati ujutro.

U grčkoj prijestolnici prošlog se ljeta dogodio presedan, Atena je zatvorila svoju glavnu turističku atrakciju Akropolu kako bi zaštitila turiste nakon što su temperature dosegle 45 stupnja u srpnju 2023., a isto to uslijedilo je u lipnju ove godine. Usto su na lokaciju upućeni volonteri i djelatnici prve pomoći da bi pomogli turistima koje ugrozi toplina. Rim su ovog ljeta turisti ranije napuštali od planiranog, a bolnice su se suočile s porastom broja hitnih medicinskih slučajeva.