Utrka za oporavak nakon korone i sedam prepreka koje je potrebno svladati

Najnovije Allianzovo istraživanje pokazuje da smo na pravom putu za globalni oporavak, no postoje ključne razlike među zemljama. Očekuje se nagli porast svjetskog BDP-a u 2021. za +5,1 %, pri čemu će jednu četvrtinu oporavka voditi SAD, a Kina bi trebala manje pridonijeti rastu postupnim donošenjem manje prilagodljive gospodarske politike. Svjetski BDP porast će u 2022. za +0,4 % Europa bi se trebala oporaviti od gubitaka izazvanih bolešću COVID-19 tek tada, dok se oporavak SAD-a prognozira za drugu polovicu 2021. U utrci za oporavak suočit ćemo se sa sedam ključnih prepreka, ističe se u Allianzovom istraživanju.

Prva prepreka: utrka za brzo procjepljivanje.

Rizici u provedbi ostat će ključni faktor razlike među zemljama, pri čemu će ritam kampanja cijepljenja prouzročivati oporavak na različitim stupnjevima i velika odstupanja. SAD i Ujedinjenja Kraljevina će, prema trenutačnom ritmu procjepljivanja, dosegnuti imunitet krda do svibnja. Europa bi trebala cijepiti svoje ugroženije stanovništvo do ljeta, no prema trenutačnoj brzini, imunitet krda vjerojatno će doseći tek na jesen. S druge strane, većina vlada (Francuska) ubrzava procjepljivanje kako bi dosegli imunitet krda do ljeta.

Druga prepreka: prekomjerna štednja i dalje će biti oko 40 % veća od razina prije krize na kraju 2021.

Prema relativno optimističnu scenariju, u 2021. bi prekomjerna štednja kućanstava trebala potaknuti potrošnju do +1,5 % BDP-a u Europi i više od +3 % u SAD-u. Gotovo isti iznos može se dodati i za ulaganja ili potrošnju za inozemne svrhe ako učinci povjerenja budu imali pozitivnu ulogu. Izračunali smo da se oko 163 milijardi EUR može pretvoriti u privatnu potrošnju u eurozoni, što je jednako 30 % prekomjerne štednje zbog bolesti COVID-19. Međutim, očekujemo da će 50 % trenutačne prekomjerne štednje u SAD-u biti potrošeno u 2021. jer bi ranije smanjenje ograničenja i snažniji fiskalni impulsi trebali potaknuti učinak povjerenja. Stopa štednje kućanstava u SAD-u trebala bi se potkraj 2021. vratiti na uobičajenu razinu od gotovo 7 % raspoloživog bruto dohotka.

Treća prepreka: postupno ukidanje mehanizama pomoći nije situacija u kojoj jedna strana dobiva, a druga gubi, a rizik od pogrešaka u politici i dalje je visok.

Nakon konsenzusa u 2020. u kojem se činilo sve što je bilo potrebno, fiskalna politika oblikovat će se prema svakoj zemlji. Taj će konsenzus u 2021. zamijeniti heterogenija politika mogućnosti. U Kini je već počeo put prema normalizaciji u kojem službeni ciljevi upućuju na potpuno ukidanje politike potpore u 2021. unatoč tomu što će se zadržati određena fleksibilnost za upravljanje kreditnim rizikom ako to bude potrebno. Vodstvo u globalnoj potražnji preuzima SAD s golemim fiskalnim poticajem od 1,9 trilijuna USD (9 % BDP-a) i novim gigantskim planom za infrastrukturu koji je u pripremi. Fiskalna reakcija Europe poprilično je slaba u usporedbi s tim: fond za oporavak Next Generation (NGEU) namijenjen je za pomoć samo za drugu polovicu 2021. i poslije te bi učinak rasta (zajedno +1,5 postotnih bodova do 2025.) trebao biti umjeren i s odgodom zbog usmjerenosti na nabavu – 2/3 iznosa bespovratnih sredstava od 313 milijardi EUR vjerojatno će se iskoristiti za ulaganja – i produljenih plaćanja. Bit će teško postupno i neometano ukidati planove zadržavanja poslova, prijenose u sektore koji su najviše pogođeni i javnih garancija za kredite bez otežavanja situacije nefinancijskim društvima. Otkup korporativnih obveznica porast će za više od 70 % u 2022., a u SAD-u će se udvostručiti.

Četvrta prepreka: učinci poticanja (engl. crowding-in) nasuprot učincima istiskivanja (engl. crowding-out) na ulaganje još nisu riješeni.

Politika američkog predsjednika Joa Bidena Build Back Better u SAD-u (mogućih 2,3 trilijuna USD), EU-ov fond Next Generation od 725 milijardi EUR i plan infrastrukture Kine od ukupno više od 1,5 trilijuna USD do 2025. zajedno će potaknuti potražnju i mogućnost srednjoročnoga rasta svjetskoga gospodarstva. No njihov uspjeh ovisi o tome mogu li vlade usmjeriti prekomjernu štednju u produktivne projekte i potaknuti privatni sektor. Primijetili smo pozitivan učinak prekomjerne štednje na poslovna ulaganja u SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, no većina toga ovisit će o budućim poreznim politikama i uvjetima financiranja (npr. zajmovi za oporavak s državnim jamstvom).

Peta prepreka: „uska grla” u svjetskome opskrbnom lancu na istoj su razini kao i na vrhuncu pandemije

i trebala bi potisnuti svjetsku trgovinu na rub recesije u drugom tromjesečju. Svjetska trgovina porast će za +7,9 % u 2021. s obzirom na količine, no bez pozitivnih prijenosnih učinaka prijenosa iz 2020. bit će na +5,4 %. Najvažnije od svega, očekujemo privremeno usporenje u drugom tromjesečju 2021. zbog trenutačnog prekida u opskrbnom lancu: procjenjujemo da će učinak prekida u opskrbnom lancu negativno utjecati na rast svjetske trgovine za 1,7 postotnih bodova cijele 2021. godine. Nadalje, trgovinu usluga i dalje će narušavati odgoda otvaranja sektora koji su najviše pogođeni ograničenjima zbog bolesti COVID-19 i daljnjim ograničenjima prekograničnog kretanja.

Šesta prepreka: privremeno prekoračenje inflacije. Privremeno prekoračenje inflacije vjerojatno će pokrenuti privremeni osnovni učinci.

Stoga će snaga postavljanja cijena društava vjerojatno ostati ograničena zbog smanjenje dinamike potražnje: (i) prekomjerna štednja kućanstava i nefinancijskih društava koji usporavaju brzinu kretanja novca, (ii) neprekidno negativni proizvodni manjak zbog manje iskorištenosti kapaciteta i (iii) rastuće stope nezaposlenosti koje će potiskivati rast plaća (ispod 3 %). Stoga ne očekujemo od središnjih banki nagli preokret u njihovim politikama kao reakciju na privremeno prekoračenje inflacije u SAD-u od 3,5 % do sredine 2021. i 2 % koji će biti dosegnuti u eurozoni na nekoliko mjeseci.

Sedma prepreka: nezaustavljanje primamljive reflacije tržišta.

Rizičnom se imovinom posluje pod pretpostavkom da je ono što je dobro za nju – nekonvencionalna monetarna politika i fiskalna rasipnost – nužno dobro za stvarno gospodarstvo, što će u konačnici potvrditi takav optimizam. Ipak, zasad vidimo sve veće razlike između cijena imovine i njihove temeljne vrijednosti. Pojačana raznim tehnikama upravljanja investicijama (fondovi čijim se udjelima trguje na burzi, paritet rizika) koje raspodjelu imovine stavljaju na automatsko upravljanje, ta razlika znači ranjivost. Slučajna eskalacija geopolitičkih napetosti između SAD-a i Kine, sve veća inflacija koja stavlja u nezgodan položaj za reakciju inflacijska očekivanja središnjih banaka ili nacionalistički impulsi koji prevladavaju nad općim dobrom u Europi egzogeni su pokretači koji bi mogli obrnuti širenje razlike. No uvijek je jednostavnije utvrditi egzogene izvore rizika nego endogene: izglednije je da će opasnost doći s tržišta kapitala. Kao što pokazuje porast trgovanja opcijama i maržni dug, poticanje ulaganja je rašireno, a takva je i zabuna oko likvidnosti: posebno na tržištima kapitala, brzina novca (protok likvidnosti) mnogo je volatilnija od njegove količine (rezerva likvidnosti). U prisutnosti financijske poluge i prekomjernog trgovanja, postoji opasnost od pretjeranog preuzimanja rizika, a čak i manji udar na povjerenje može dovesti do naglog nestanka likvidnosti, prisilnih likvidacija i/ili zadanih obveza, zaključuje se u Allianzovom istraživanju.