Uniqlo namjerava uskoro postati najveći svjetski maloprodajni lanac odjeće, ispred H&M-a i Inditexa, vlasnika Zare. Prodaja u Europi i Sjevernoj Americi od 2021. više se nego utrostručila, a kompanija planira otvarati četrdesetak novih trgovina godišnje.
Ipak, pred kompanijom stoje veliki izazovi. U Sjedinjenim Državama konkurencija je znatno snažnija, a Uniqlo zaostaje u internetskoj prodaji u odnosu na glavne konkurente. Analitičari upozoravaju i da će brend morati zadržati privlačnost minimalističkog dizajna u slučaju promjene modnih trendova. Dodatni izazov predstavlja pitanje nasljednika osnivača Tadashija Yanaija, čija se vizija smatra ključnim razlogom dosadašnjeg uspjeha kompanije.
Slučaj Varteks: Istražujemo kako je nekadašnji tekstilni div postao državno-strateški projekt
Matična kompanija Fast Retailing prošle je godine ostvarila gotovo 20 milijardi dolara prihoda i tri milijarde dolara dobiti. Time se pozicionirala kao treći najveći svjetski maloprodajni lanac odjeće, iza H&M-a i Inditexa, vlasnika Zare, ali uz brži tempo rasta od oba konkurenta. Za razliku od većine modnih lanaca koji se oslanjaju na prolazne trendove, Uniqlo gradi uspjeh na „bezvremenskom dizajnu, kvalitetnim materijalima i funkcionalnosti”. Njegovi su proizvodi namijenjeni širokom krugu kupaca, bez obzira na dob ili stil, a pojedini artikli, poput jednostavnih čarapa ili UV zaštitnih jakni, postali su globalni hitovi.
Brend istodobno privlači ljubitelje luksuzne mode kroz suradnje s dizajnerima poput JW-a Andersona i Lemairea, ali i obične kupce koji traže pouzdanu i pristupačnu odjeću. Popularnost Uniqla dodatno potvrđuju poznate osobe poput Meghan Markle i glazbenika Bad Bunnyja, koji često nose njegove komade.
Posebnost Uniqla leži u filozofiji da odjeća ne smije zasjeniti osobu koja je nosi. Odjevni predmeti gotovo nikada nemaju istaknute logotipe niti upadljive modne detalje poput čipke, šljokica ili asimetričnih krojeva. Kreativna direktorica Clare Waight Keller, nekadašnja dizajnerica Givenchyja i Chloéa, ističe da cilj nije stvarati modu radi mode, nego bezvremenske komade koji će trajati godinama.
Zato modni stručnjaci Uniqlo uspoređuju s IKEA-om u svijetu odjeće – brendom koji nudi jednostavna, kvalitetna i pristupačna rješenja za svakodnevni život. Umjesto da diktira trendove, Uniqlo nastoji postati univerzalna osnova svake garderobe, zbog čega ga danas mnogi smatraju jednim od najutjecajnijih modnih brendova na svijetu.
SAD su groblje brendova
Iako je Fast Retailing, vlasnik brenda Uniqlo, ostvario izniman uspjeh u Aziji (u Kini ima više trgovina nego H&M i Zara zajedno) širenje na druga tržišta, osobito u Sjevernoj Americi, bit će mnogo zahtjevnije. Analitičari upozoravaju da su Sjedinjene Države „groblje” brojnih međunarodnih maloprodajnih brendova koji nisu uspjeli osvojiti tamošnje tržište. Dodatni izazov predstavlja pitanje nasljeđivanja osnivača Tadashija Yanaija, koji sa 77 godina i dalje vodi kompaniju. Bivši predsjednik Fast Retailinga Genichi Tamatsuka smatra da najveći rizik nije tržište, nego mogućnost gubitka jasne vizije tijekom prijenosa vodstva.
Jedan od ključnih razloga Uniqloova uspjeha jest dugogodišnje partnerstvo s japanskom kemijskom kompanijom Toray, započeto 2000. godine nakon Yanaiova posjeta njezinim uredima. Ta je suradnja Uniqlou omogućila pristup naprednim materijalima koji su postali njegova glavna konkurentska prednost.
Nakon razvoja i testiranja tisuća prototipova, Toray je stvorio tkaninu Heattech, izrađenu od četiri vrste sintetičkih vlakana koja upijaju vlagu s tijela i pretvaraju je u toplinu. Od 2003. prodano je više od 1,5 milijardi odjevnih predmeta izrađenih od tog materijala ili koji ga sadržavaju. Toray je također sudjelovao u razvoju materijala AIRism, namijenjenog prozračnom donjem sloju odjeće, te linije Ultra Light Down, laganih jakni punjenih perjem. Zahvaljujući tehnologiji preciznog oblikovanja sintetičkih vlakana na nanorazini, Uniqlo proizvodi izdržljive, vodoodbojne i lagane jakne po znatno nižim cijenama od specijaliziranih outdoor brendova poput Patagonije.
Tekstilni gigant koji posluje i u Hrvatskoj u velikim problemima: Zatvara se čak 50 poslovnica!
Suradnja Uniqloa i Toraya danas ulazi u petu fazu razvoja. Cilj je spojiti sintetičke i prirodne materijale, primjerice dodavanjem kašmira u proizvode Heattech kako bi bili topliji i ugodniji. Prema Tomohisi Okawi iz Toraya, tako duboko partnerstvo između proizvođača materijala i maloprodajnog lanca iznimno je rijetko te se gradi godinama kroz međusobno povjerenje i zajednički razvoj proizvoda.
Promjena strategije
Godina 1998. označila je prekretnicu za Uniqlo, poznatu kao „Godina flisa”. U to se vrijeme flis smatrao odjećom za muškarce i boravak u prirodi, a ne modnim artiklom, te je bio relativno skup. Uniqlo je prepoznao priliku da masovnom proizvodnjom pretvori flis-jakne u moderan i cjenovno pristupačan odjevni predmet. Kampanja s jaknama u pedeset boja postala je veliki hit, a 2000. godine tvrtka je u Japanu prodala 26 milijuna flis-jakni po cijeni od 18 dolara, dovoljno da odjene više od petine japanskog stanovništva.
Uniqlo je na američko tržište ušao 2005. otvaranjem prve trgovine u New Jerseyju, a godinu dana kasnije otvorio je veliki prodajni prostor u njujorškom SoHou. Osnivač Tadashi Yanai smatrao je da se brend može nametnuti samo velikim i vidljivim ulaskom na tržište. U New Yorku je strategija uspjela – kupci su prihvatili minimalistički dizajn, kvalitetne osnovne komade i uske traperice koje su odgovarale tadašnjem modnom trendu. Popularnost brenda dodatno je ojačala suradnja s poznatom njemačkom dizajnericom Jil Sander, koja je 2009. osmislila kolekciju +J.
Izvan New Yorka rezultati su bili znatno slabiji. Kupci u američkim trgovačkim centrima radije su birali poznate domaće marke nego japanski brend bez velikih logotipa i čestih sniženja. Problem su predstavljali i krojevi prilagođeni japanskoj građi, koji nisu odgovarali prosječnim američkim kupcima. Yanai je američko širenje kasnije opisao kao svoj najveći poslovni neuspjeh.
Nakon zatvaranja dijela trgovina Uniqlo je promijenio strategiju i usredotočio se na velike trgovine u prometnim gradskim središtima. Tvrtka sada planira povećati broj trgovina u Sjevernoj Americi sa 106 na 200 do 2027. godine, uključujući ulazak na nova tržišta poput Teksasa. Prilagodila je i veličine odjeće američkim kupcima, premda dio potrošača i dalje kritizira ograničenu ponudu većih konfekcijskih brojeva u trgovinama. Unatoč tome, poslovanje napreduje: prihodi Uniqloa u Sjevernoj Americi prošle su godine porasli za više od 30 posto.
U ožujku 2026. bejzbol klub Los Angeles Dodgers i Uniqlo sklopili su povijesno partnerstvo kojim je teren kultnog stadiona prvi put u njegovoj 64-godišnjoj povijesti dobio komercijalnog sponzora. Službeni naziv postao je "UNIQLO Field at Dodger Stadium", dok je sam stadion zadržao ime Dodger Stadium. Riječ je o prvom takvom ugovoru u povijesti kluba. Suradnja nadilazi klasično sponzorstvo. Osim istaknutog brendiranja na stadionu, uključuje zajedničke marketinške kampanje, posebne prodajne prostore Uniqla u Kaliforniji, ekskluzivne proizvode za navijače te projekte namijenjene lokalnoj zajednici u Los Angelesu
Japan ugrožava nacionalizam i izoliranost
Hoće li Uniqlo ostvariti ambiciju da postane vodeći svjetski modni brend, uvelike će ovisiti o uspjehu na američkom tržištu, gdje će tek trebati naviknuti potrošače na minimalistički stil Uniqla predviđaju u američkom magazinu New Yorker.
No ambicije tvrtke ne zaustavljaju se na modi. Uniqlo posljednjih desetljeća sustavno ulaže i u kulturu, financirajući besplatne programe u vodećim svjetskim muzejima poput njujorške MoMA-e, londonskog Tate Moderna, pariškog Louvrea i Muzeja lijepih umjetnosti u Bostonu. Time nastoji, kako ističe, „demokratizirati umjetnost za sve”, istodobno gradeći imidž brenda koji ne prodaje samo odjeću, nego promiče način života u kojem se funkcionalnost, dizajn i kultura međusobno nadopunjuju.
U intervjuu za japanski dnevnik Mainichi 2025. godine, osnivač i izvršni direktor Uniqla Tadashi Yanai upozorio je da Japan ozbiljno ugrožava sve izraženiji izolacionizam i gubitak gospodarskih ambicija. Prema njegovim riječima, zemlja se nakon Drugog svjetskog rata izdigla „iz apsolutnog ništavila” i postala jedna od vodećih svjetskih ekonomija, no posljednjih desetljeća izgubila je razvojni zamah.
„Danas sve izraženiji trend ‘Japan na prvom mjestu‘ prijeti gurnuti zemlju u još dublju propast”, rekao je Yanai.
Ocijenio je kako su mnoge japanske tvrtke postale previše zadovoljne postojećim stanjem te da im nedostaje želja za daljnjim rastom. „Čini mi se da među njima prevladava osjećaj da mogu opstati čak i ako se ne trude previše”, istaknuo je.
Yanai je kritizirao i gospodarsku politiku japanske vlade, upozorivši da se gubitaškim tvrtkama i dalje odobravaju krediti koje realno ne mogu vratiti, dok država izdavanjem obveznica održava gospodarstvo i financira poticajne mjere koje se uglavnom svode na infrastrukturne projekte s niskim povratom ulaganja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....