Neće biti smanjenja cijena energije u nas bez ulaganja u elektroenergetsku mrežu i nove elektrane, jednodušna je ocjena panela o energetici na konferenciji ‘Priuštiva Europa - Energija i stanovanje za bolji život‘ koju su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) priredili Jutarnji list i Europska komisija.
- Treba nam snažan investicijski ciklus u elektroenergetsku mrežu. Kada se napravi mreža, mi investitori ćemo napraviti elektrane i onda će cijena energije biti niža - poručio je direktor strateških projekata u ENNA Grupi Stjepan Čerkez. Uz Čerkeza u panelu su sudjelovali ravnatelj Regionalne energetske agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac, predsjednica Uprave INA-e Zsuzsanna Ortutay i direktorica komunikacija u udruzi Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OiEH) Marija Hanzec koja je u osvrtu na vezu između ulaganja u energetici i cijene energije otišla korak dalje od Čerkeza. Trenutačno, upozorila je Marija Hanzec, na priključenje čekaju elektrane na obnovljive izvore energije kapaciteta preko tri gigavata.
- S priključenjem tih elektrana na mrežu i izgradnjom potrebnih baterijskih sustava za skladištenje Hrvatska bi mogla smanjiti cijenu električne energije za 28 posto, a to je tek početak - ustvrdila je direktorica komunikacija OiEH.
Nepokrivenost potrošnje
Julije Domac upozorio je sudionike skupa na aktualno stanje u domaćoj energetici pošavši od podatka da Hrvatska svega 44 posto potrošnje energije pokriva iz vlastite proizvodnje.
- Nikada u povijesti hrvatske države nismo bili na nižoj razini pokrivenosti potrošnje energije vlastitom proizvodnjom. Nemamo nijednu strategiju ili plan koji sadrži odgovor na pitanje kako ćemo preokrenuti trend slabe pokrivenosti potrošnje vlastitom proizvodnje - istaknuo je Domac. Osvrnuvši se na često isticane dosege u izgradnji domaće energetske infrastrukture poput LNG terminala i Jadranskog naftovoda ravnatelj REGEA-e upozorio je kako se radi o infrastrukturi za uvoz energije.
- U ovome trenutku imamo 9400 megavata investicija u čistu energiju na čekanju jer, ili nemamo infrastrukturu, elektroenergetsku mrežu, ili postoje administrativne prepreke. Zaključak je da vlastitu energiju nemamo a infrastruktura nam služi za uvoz - zaključio je Domac. Ukazao je i na slabost u planovima za razvoj nuklearne energije jer, istaknuo je, u ovom trenutku nemamo mrežu za nuklearnu energiju.
- Nema sreće za državu ili Uniju koja ovisi o uvozu energije. Povjerenik Jorgensen govorio je ovdje o mogućnosti da Rusija napadne neku članicu EU, ali meni je isto tako poznato da je Danska dijelila streljivo svojim vojnicima na Grenlandu kako bi se mogli braniti ako ih napadne država od koje mi uvozimo dosta energije - komentirao je Domac.
Primjer rafinerije
Nadovezavši se na naglasak panela o ovisnosti o uvozu energije, Zsuzsanna Ortutay podsjetila je da Hrvatska uvozi 80 posto svojih godišnjih potreba za sirovom naftom upozorivši kako to nije ničiji izbor već geološka realnost.
- Ono što možemo učiniti u kratkom roku je smanjiti potrošnju, primjerice, fosilnih goriva u grijanju. Industrija, isto tako, može reducirati troškove energije. U INI, primjerice, imamo iskustvo Rafinerije u Rijeci koja u posljednjih deset godina značajno podigla svoju energetsku efikasnost - navela je predsjednica Uprave Ine. Upozorila je i kako cijene energije ne mogu biti imune od globalnih geopolitičkih poremećaja i cijena na velikim svjetskim tržištima.
- Ukupno okruženje u kojem poslujemo mora stimulirati povećanje energetske efikasnosti, štednju energije i investicije u energetske kapacitete - apelirala je Zsuzsanna Ortutay.
Stjepan Čerkez ustvrdio je kako se najbrže na smanjenje cijena energije može djelovati povećanjem proizvodnje i osiguravanja viškova energije za razdoblja povećane potrošnje.
- Cijene energije mogu se smanjiti kroz razdoblje od idućih pet do sedam godina ako se realiziraju investicije koje su pripremljene - procijenio je Čerkez. Marija Hanzec podsjetila je na važnost Pariškog sporazuma o klimatskim ciljevima EU i na činjenicu da je u srijedu obilježena deseta obljetnica sporazuma.
- Pariški sporazum stavio je obnovljive izvore energije u prvi plan. U proteklih deset godina postigli smo konsenzus da su domaći izvori energije imperativ i u Hrvatskoj i u Europi. Hrvatska je, ne računajući hidroelektrane, u deset godina upeterostručila svoj kapacitet u obnovljivim izvorima energije. S druge strane, u proteklih deset godina u samoj jednoj godini bili smo neto izvoznik električne energije, u devet godina bili smo neto uvoznik - upozorila je direktorica komunikacija OiEH.
Državne subvencije
Julije Domac podsjetio je da se u Hrvatskoj snažno subvencioniraju cijene energije koje plaćaju građani i poduzetništvo.
- U nekoliko godina potrošili smo oko šest milijardi eura na subvencioniranje cijena energija kroz pakete pomoći Vlade. Naravno da to Vlada mora raditi, ali pogled unazad nam kaže da se šest milijardi eura potrošilo na kupovanje vremena - ocijenio je Domac. Upozorio je kako u državni proračun odakle se plaćaju spomenute subvencije najviše uplaćaju građani koji žive od svog rada a ne oni koji žive od iznajmljivanja nekretnina.
- Potrošili smo veliki novac a nismo riješili pitanja infrastrukture i povoljnog priključka za elektrane - zaključio je ravnatelj REGEA-e. Vrativši se na važnost ulaganja u elektroenergetsku mrežu Stjepan Čerkez podsjetio je da su posljednja velika ulaganja u mrežu bila na početku samostalnosti države.
- Financiranje projekata u energetici je vrlo jednostavno.Ako imate projekt koji je na zdravim osnovama nije problem pronaći banku ili neke druge financijske institucije koja će to financirati. Odgovor na pitanje zašto se to ne događa u većoj mjeri je u zagušenoj elektroenergetskoj mreži i zakonodavnom okviru. Zbog toga ENNA Grupa dobar dio svojih investicija razvija u drugim državama poput Rumunjske - upozorio je Čerkez.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....