Statistika

U vrhu smo EU prema broju privremeno zaposlenih, više stranaca na 'neodređeno' nego Hrvata

To je posve obrnuti trend u odnosu na sve zemlje EU gdje je, u prosjeku, privremeno zaposlenih stranaca gotovo četvrtina
Ilustracija
 Duje Klaric / CROPIX

Hrvatska je u samom vrhu europskih zemlja prema broju privremeno zaposlenih radnika, pokazalo je to novo istraživanje Eurostata za 2019. godinu.

Čak 18 posto Hrvata, u ukupnom broju zaposlenih, radi 'na određeno', odnosno radi na ugovor o privremenom radu, sezonski ili preko agencije za zapošljavanje. Udio privremeni radnika veći je tek u Španjolskoj (24 posto), Poljskoj (21 posto) i Portugalu (19 posto).

Pritom, Hrvatska je jedina zemlja u EU u kojoj je osjetno više Hrvata zaposleno na privremenim poslovima u odnosu na strane državljane koji rade u Hrvatskoj. Drugim riječima, na stotinu zaposlenika koji su rođeni u Hrvatskoj njih 18 radi na privremenim poslovima, dok u istom broju zaposlenih stranaca (rođenih izvan Hrvatske i EU) privremeno radi njih 14.

To je posve obrnuti trend u odnosu na sve zemlje EU gdje je, u prosjeku, privremeno zaposlenih strananih državljana gotovo četvrtina (22 posta), a domicilnog stanovništva 13 posto.

Trend visoke privremene (ili 'povremene') zaposlenosti Hrvata dijelom se može objasniti i time da europski statističari u svoje izračune uzimaju podatke za sezonski rad. Naime, veliki broj Hrvata zaposlen je isključivo za vrijeme trajanja sezone, ponajviše u turizmu i ugostiteljstvo.

Što se europskih zemalja u našoj okolici tiče, udio privremeno zaposlenih Talijana je 16 posto, Slovenaca 12 posto, a Mađara malo više od pet posto. Udio stranaca zaposlenih na privremenim ugovorima u Italiji je preko 20 posto, u Sloveniji gotovo 15 posto, a u Mađarskoj malo više od 10 posto.

Sličan udio stranih privremenih radnika kao Hrvatska imaju, primjerice, Njemačka, Slovenija, Češka i Malta (sve oko 15 posto). Međutim, kod njih je domicilno stanovništvo u manjem postotku na privremenim poslovima. U Sloveniji 11 posto, Njemačkoj devet posto, Češkoj sedam posto, a Malti pet posto.

Eurostat
Udio privremeno zaposlenih po zemljama (žuta linija: domicilno stanovništvo, plava linija: rođeni u zemlji EU, narančasta linija: rođeni u zemlji izvan EU)

S druge strane najveći udio onih rođenih izvan EU-a, a zaposlenih na privremeni ugovor, nalazi se u Poljskoj (53 posto), a slijede Španjolska (38 posto ), Cipar (33 posto), Portugal (29 posto) , Švedska (26 posto) i Nizozemska (25 posto).

Najmanji udio, pak, zabilježen je u Estoniji (2 posto), a slijede je Latvija (4 posto), Austrija (8 posto) i Irska (10 posto). Međutim, u svim je tim zemljama zaposlenost domicilnog stanovništava na privremenim ugovorima je manja ili ista.

Inače, istraživanje Eurostata, kako navode u obrazloženju, među ostalim, služi za uspoređivanje položaja migranata u odnosu na domicilno stanovništvo, ali i za praćenje uspješnosti europskih politika u integraciji migranata.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 17:52