Zanimljivi ulagačima

U vlasništvo drugog po veličini proizvođača dalmatinskog pršuta ulazi strateški partner

Pandemija covida-19 malo im je poremetila planove, no udio izvoza u prihodima sada im je 30 posto

Piše:

Jozo Vrdoljak

Objavljeno: 14. siječanj 2021. 16:57

Ivica Babić

Bozidar Vukicevic/Cropix

Nakon što je sklopila predstečajnu nagodbu, tvrtka Pršut Voštane iz Trilja, drugi po veličini proizvođač dalmatinskog pršuta, u idućih će mjesec ili dva dobiti strateškog partnera. Osnivač i vlasnik tvrtke Ivica Babić još ne želi otkriti njegovo ime.

- Zasad mogu potvrditi da je ta informacija točna te da će strateški partner biti jedna od dvije zainteresirane kompanije. Naime, jedna je iz naše branše, a druga nije. Pregovori su u tijeku i očekujem da ćemo to riješiti za mjesec ili najviše dva. Sve radimo u dobroj namjeri, tako da ćemo koristi imati i mi i naš strateški partner. Pršut Voštane ima odličan know how, suvremen pogon, tržište,obučene radnike i perspektivu. Još smo drugi po veličini proizvođač dalmatinskog pršuta, ali nemamo dovoljno kapitala - pojašnjava Ivica Babić i dodaje da je najveći problem u njihovoj djelatnosti obrtni kapital i financiranje proizvodnog ciklusa, koji traje oko 20 mjeseci. - Sa strateškim partnerom taj bismo problem riješili na obostrano zadovoljstvo - smatra Babić.

Kulminacija problema

Tvrtka Pršut Voštane upala je u probleme nakon što je 2014. godine uložila tri i pol milijuna eura u novi proizvodni pogon u Čaporicama.

- Nismo bili dobro isplanirali investiciju. Velik dio obrtnog kapitala pretvorili smo u investicijski i tu su nastali problemi, koji su potom kulminirali nakon krize Agrokora. Konzum je bio naš najveći kupac i bili smo u jako izloženi. Ne samo da smo izgubili znatna sredstva nego smo izgubili i znatan dio tržišta nakon tih problema.

To su osnovni razlozi i zbog toga je pokrenut proces predstečajne nagodbe. Doduše, proizvodnju nismo bili zaustavili, ali smo je poprilično smanjili. Nismo izgubili ostale kupce, nego smo imali znatno manji plasman proizvoda. Radili smo na oko 20 posto kapaciteta. Nakon ulaska strateškog partnera, vrlo brzo planiramo dosegnuti 90 posto kapaciteta proizvodnje - otkriva nam Ivica Babić. Dodaje da se tržište stabiliziralo te da su sada neuredni platiše rijetkost.

Ističe da su se polako počela otvarati i vanjska tržišta. Dodaje da su to proizvođači znali, odnosno znali su da postoji potencijal dalmatinskog pršuta, te su kroz rad udruga i Klastera hrvatskog pršuta stalno to naglašavali.

Nova tržišta

- Sama zaštita dalmatinskog pršuta i položaj Hrvatske kao turističke zemlje rezultirali su potražnjom. To je vrhunska delicija i koju inozemni gosti obožavaju. Zahvaljujući tome, naša tvrtka Pršut Voštane u najtežem je razdoblju ove krize otvorila tržišta Sjeverne Makedonije, Slovenije, Austrije i Švicarske, a nedavno i Ukrajine. Uskoro otvaramo i slovačko tržište. Količine nisu velike, ali smo postigli da nam udjel izvoza bude iznad 30 posto, što nije zanemarivo. Imali smo ugovore s Delhaizeom Serbia, koji su zastali zbog pandemije covida-19, ali kad se situacija smiri, trebali bismo nastaviti razgovore s tom tvrtkom. Naš je povratak na srbijansko tržište neupitan - ističe vlasnik Pršuta Voštane, koji naglašava poseban doprinos Ministarstva poljoprivrede i Ivice Pirića rješavanju problema s regulativom prilikom izlaska na ukrajinsko tržište.

- Primjerice, zbog regulative Australije nismo mogli početi izvoziti na taj kontinent iako smo imali zainteresiranog kupca - pojašnjava Babić.

Puni kapacitet

Puni kapacitet pogona tvrtke Pršut Voštane je 90.000 komada pršuta.

- Taj kapacitet nismo dosegnuli zbog problema o kojima sam već govorio, ali i zato što mi, osim raznih varijanti pršuta, proizvodimo još četiri proizvoda: dalmatinsku pancetu, pečenicu, buđolu te suhu šunku, pa i ti proizvodi zauzimaju dio kapaciteta. Kada bismo proizvodili samo butove, kapacitet bi bio 90.000 komada. Suha šunka je naš najnoviji proizvod, koji je dobro prihvaćen na tržištu. Ipak se dižemo, usprkos svim problemima koji su dodatno pogoršani pandemijom. Već smo dosegnuli gotovo polovicu kapaciteta. Sa strateškim ćemo partnerom vrlo brzo dosegnuti puni proizvodni kapacitet - pojašnjava Babić.

- Prošlog i pretprošlog tjedna ubacili smo po 20 tona sirovih butova u proizvodni ciklus. Tako će biti i krajem ovog te idući tjedan. Punimo se sadašnjim obrtnim sredstvima, a nakon ulaska strateškog partnera lako ćemo doći do proizvodnje 70.000 komada pršuta. Ostatak će popuniti drugi naši proizvodi - kaže Ivica Babić.

Trenutno zapošljavaju 18 radnika, a sada je, napominje, i taj dio optimiziran.

- Imamo malu, ali jako efikasnu ekipu. S novim strateškim partnerom, sigurno će biti nužno povećanje broja radnika, ali to će biti puno smislenije nego do sada - kaže Babić.

Čvarci su skupi jer više nema masnih svinja

Povećanu potražnju za čvarcima, kojima sada cijena dostiže i do 300 kuna, ulaganjima u proizvodnju popratile su i domaće tvrtke, a predsjednik Uprave karlovačkog PPK u sastavu Grupe Pivac i potpredsjednik Grupacije klaoničke industrije i prerade crvenog mesa HGK Igor Miljak pojasnio je zašto cijena čvaraka raste rapidno.

- Suvremeni uzgojni trendovi preferiraju tzv. mesnate svinje. Budući da se čvarci proizvode od čvrstog masnog tkiva, to ujedno znači manje dostupne sirovine za njihovu proizvodnju. Od jedne svinje, koja u trenutku klanja u prosjeku teži od 125 do 130 kilograma, moguće je dobiti samo tri do četiri kilograma kvalitetne masnoće za topljenje, a od te sirovine nakon topljenja dobijemo samo oko 10 posto prešanih čvaraka - kaže Miljak.

Vezane vijesti