Fiskalni misterij

U sedam mjeseci ove godine izdano je gotovo 900 tisuća računa manje nego u 2017.

Najveći je pad broja računa zabilježen u lipnju, kad se igralo Svjetsko nogometno prvenstvo
Ilustracija
 Bruno Konjević / CROPIX / CROPIX

Nakon što su podaci Porezne uprave pokazali da je u lipnju i srpnju bilo manje izdanih računa nego u istom razdoblju prošle godine, ali da je ukupni iznos fiskaliziranih računa bio veći, nove informacije iz Porezne uprave pokazuju kako je takav rezultat zabilježen i za razdoblje od siječnja do srpnja 2017. u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, za ukupno sve djelatnosti.

Podsjetimo, Ministarstvo financija objavilo je da je od 2015. do 2017. na godišnjoj razini rastao broj izdanih računa, iznos ukupnih računa i iznos prosječnog računa, ali se taj trend ove godine promijenio, odnosno izdaje se manje računa, a potrošnja svejedno raste.

Godišnja razina

Tako je u prvih sedam mjeseci 2017. bilo izdano 1.344,157.548 računa, a ove je godine u tom vremenu 1.343,260.904 računa, odnosno bilo je ih 896.644 manje. Istodobno je, međutim, ukupan iznos računa iznosio u prošloj godini u tom razdoblju 94.567,640.760 kuna, a u ovoj godini 101.787,579.945 kuna, odnosno potrošilo se čak 7.219,939.185 kuna više. Brojke, dakle, pokazuju da smo ukupno trošili više, da smo prosječno po jednoj kupnji počeli trošiti znatno više nego prije, ali poreznike jako brine činjenica da je izdano manje računa nego prošle godine, jer smatraju, zapravo, da je dio fiskalnih obveznika pronašao razne kreativne načine za izbjegavanje izdavanja računa. Nadalje, uvidom u podatke za svibanj, lipanj i srpanj 2017. i 2018. godine za ukupno sve djelatnosti utvrđeno je da je u svibnju bilo izdano više računa u ovoj godini nego u prošloj godini, i to za 5,3 milijuna više računa, a i potrošnja je na godišnjoj razini bila veća za 1,5 milijardi kuna. Međutim, u lipnju je bilo izdano manje računa u odnosu na 2017., i to za čak sedam milijuna, dok je u srpnju, nakon pojačane inspekcije u drugom dijelu mjeseca, bilo izdano 1,8 milijuna manje računa na godišnjoj razini. Fiskalizirana potrošnja unatoč tome i u lipnju i u srpnju rasla je za 1,2 i 1,4 milijarde kuna na godišnjoj razini.

Gdje su turisti?

Međutim, više su nego zanimljivi podaci Porezne uprave za svibanj, lipanj i srpanj 2017. i 2018. godine za djelatnost “pružanja smještaja te priprema i usluga hrane i pića”.

Svibanj je i dalje pritom bio u trendu prethodnih godina, jer je osjetno rastao i broj računa i potrošnja, ali je u lipnju zabilježen pad broja računa, sa 41,607.781 na 38,645.068, dakle za čak tri milijuna računa. Istodobno je u lipnju jako malo porasla potrošnja u odnosu na 2017., i to sa 2.829,666.832 na 2.861,369.070 kuna, dakle samo za nekih 40 milijuna kuna. A u tom je mjesecu, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kao uostalom i za razdoblje od početka godine, rastao broj dolazaka turista, premda je u lipnju u komercijalnim objektima bilo manje noćenja u odnosu na lipanj 2018. Srpanj je u tom pogledu još zanimljiviji jer je broj računa u tom sektoru barem malo rastao, sa 50,966.330 na 51,177.593, dakle za oko 100 tisuća, ali je fiskalizirana potrošnja blago pala, sa 4.473,064.117 kuna na 4.744,202.176, odnosno za gotovo 30 milijuna kuna. Dakle, u srpnju je potpuno suprotan trend u odnosu na razdoblje od prvih šest mjeseci (za ukupno sve račune), jer je u tom sektoru broj računa porastao, ali je potrošnja pala. Još nemamo podatke o broju dolazaka turista u srpnju u odnosu na 2017., ali da je u mjesecu u kojem se odigravao drugi dio Svjetskog prvenstva na kojem je Hrvatska igrala finale bilo manje potrošnje u tom sektoru, zbilja je malo čudno. Osim ako broj dolazaka i noćenja turista nije baš jako podbacio. No i uz tu mogućnost jako je čudno da je u srpnju rastao broj izdanih računa, ali da je potrošnja u tom sektoru bila manja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 16:01