U prvom tromjesečju počele brige oko prihoda i zamrznuta zapošljavanja

Prilično je žestoko u domaćoj IT industriji odjeknula informacija da bi ova grana gospodarstva u 2023. mogla završiti u padu. Sve dosad trend joj je bio pozitivan.

Tajana Barančić, bivša predsjednica CISEx-a i jedna od najrelevantnijih analitičarki IT industrije u Hrvatskoj, kaže da je kriza došla u ovu industriju, i to iz SAD-a. Tamo su uslijedili otkazi u Big Tech kompanijama i problemi s bankama.

- Lani su IT tvrtke bilježile rast zapošljavanja do 30 posto, a ove godine većina je zaustavila zapošljavanja ili ima pad, a manjem dijelu koji raste ta je rast u prosjeku dva posto. Neki su zapošljavanja, koja su indikator njihovih budućih planova, zamrznuli već krajem prošle godine - kaže Barančić.

Njene tvrdnje potvrđuju rezultati istraživanja portala MojPosao, koji je u prvom tromjesečju 2023. zabilježio pad broja oglasa u području IT-a u Hrvatskoj za 23 posto.

Barančić dodaje da se kriza u IT-u osjeti i po pitanju prihoda.

Indikativno za industriju

- Većina IT tvrtki u Hrvatskoj ove je godine u prvom tromjesečju zabilježila stagnaciju prihoda. Očekuju manji ili isti prihod, a rast predviđa tek njih manji broj - kaže Barančić.

Navodi da joj se uzorak do sada u praksi pokazao indikativan za industriju jer ukazuje na trend. Kao primjer navodi da se rast plaća u njezinu uzorku poklapa s podacima DZS-a za cijelu IT industriju. Ipak, upozorava da bi se suzdržala od tvrdnje da se ovo predviđanje odnosi na cijelu hrvatsku IT industriju.

- Sličnu situaciju imali smo u IT-ju 2020. godine; do ljeta se nije događalo gotovo ništa, a onda je u rujnu sve poletjelo i na kraju je godina donijela rast - kaže Barančić.

Davor Runje, predsjednik CISEx-a i suosnivač i direktor startupa Airta, kaže da podaci CISEx-a ukazuju na to da je ove godine moguć pad hrvatskog IT-ja, kako zbog krize tako i kao posljedica manje korekcije nakon visokih stopa rasta u softverskoj industriji u posljednjih 15 godina.

Rezanje troškova

- Na poslovanje softverskih tvrtki snažno utječe investicijska klima, a ona se znatno pogoršala - kaže Runje.

Runje dodaje da su prve na udaru bile outsourcing tvrtke koje nude usluge međunarodnim startupima, koji su zbog manjka investicija rezali troškove. Potom su se na udaru našle servisne kompanije koje su fokusirane na manje i srednje poduzetnike, premda u malo manjoj mjeri.

Hrvoje Balen, predsjednik HUP ICT-a i član Uprave Algebre, kaže da oni ne očekuju pad hrvatskog IT-ja jer, prema Fini, domaći IT 60 posto prihoda ostvaruje s hrvatskog tržišta.

- Ovdje je potražnja za IT-jem velika jer se gospodarstvo treba digitalno transformirati i zato što postoje izvori sredstava iz EU. Posljedice stanja u SAD-u osjete outsourcing tvrtke i veliki startupi. Međutim, to je tek dio ukupnog hrvatskog IT-ja - kaže Balen.

Pojašnjava da kad se gleda ukupno gospodarstvo, podaci kojima raspolaže HUP ICT ukazuju da je u prvom tromjesečju 2023. godine zamjetan blagi rast BDP-a i usporavanje inflacije.

U Hrvatskoj je, navodi, značajan utjecaj potražnje za uslugama i proizvodima IT industrije upravo na domaćem tržištu, čemu svakako doprinose i domaće investicije u digitalizaciju, ali i sredstva iz strukturnih EU fondova te Plana oporavka koji u svojim ciljevima imaju digitalnu transformaciju gospodarstva.

- Vidjet ćemo i kako će se do kraja godine razvijati situacija unutar EU pa da možemo osjetiti kako će se kretati investicije u digitalizaciju. Osobno, još uvijek smatram da bismo unatoč aktualnim događanjima, ratu u Ukrajini, inflaciji i usporavanjima ekonomija pojedinih članica EU i u ovoj 2023. trebali vidjeti određeni rast hrvatskog ICT sektora - zaključuje Balen.