Manjak

U prva četiri mjeseca rekordan deficit proračuna

Travanj je prvi mjesec u kojem su se jače vidjeli efekti lockdowna, kazao je Marić
Zdravko Marić
 HANZA MEDIA

Prema podacima Ministarstva financija, kako prenosi novi Bilten Hrvatske narodne banke, u razdoblju od siječnja do travnja 2020. ostvaren je za 8,8 milijardi kuna veći manjak proračuna središnje države u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, i to zbog izrazitog povećanja rashoda uz istodobno smanjenje prihoda. Pritom se, od ukupnog iznosa manjka ostvarenog u prva četiri mjeseca, čak sedam milijardi kuna odnosi na manjak u travnju 2020. Navedena kretanja, navodi se u analizi centralne banke, posljedica su mjera za ublažavanje gospodarske krize i usporavanja gospodarske aktivnosti zbog pandemije koronavirusa.

Kako je, prema podacima Ministarstva financija objavljenih u njihovoj redovnoj Vremenskoj seriji podataka, od siječnja do travnja prošle godine ostvaren deficit proračuna središnje države od 500 milijuna kuna, to bi značilo da je u prva četiri mjeseca ove godine manjak proračuna središnje države iznosio 9,3 milijarde kuna.

Zdravko Marić, ministar financija nam je tim povodom rekao kako je to, na žalost, očekivan rezultat.

„Svaki dan odgovaramo na pitanja i prezentiramo punjenje proračuna transparentno. Travanj je prvi mjesec u kojem su se jače vidjeli efekti lockdowna, odnosno zatvaranja dijela ekonomije i došlo je do očekivanog pada prihoda. Počela je i primjena odgoda naplate poreza, a na kraju je, ipak, izvršenje proračuna u tom mjesecu bilo i blago iznad naših očekivanja, no značajno lošije nego lani. U travnju su krenule isplate mjera za ožujak i naravno da je to utjecalo i na rashodnu stranu proračuna. Isplaćeno je 1.6 milijardi kuna za mjeru očuvanja radnih mjesta u okviru koje se plaćalo po 3250 kuna za svakog radnika neto, plus dodatni rashodi za zdravstvo kojih nije bilo lani. Sve u svemu, to je očekivani deficit koji će se nastaviti i u svibnju, mjesecu punog efekta lockdowna i dodatnih mjera, kada je i subvencija za plaće povećanja s 3250 kuna na 4000 kuna neto “, kazao nam je Zdravko Marić.

Hrvatski je sabor, podsjetimo, 18. svibnja 2020. donio Izmjene i dopune državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020., pri čemu Vlada očekuje znatno pogoršanje salda konsolidarne opće države prema metodologiji ESA, s predviđenog viška od 0,2 posto bruto domaćeg proračuna u izvornom planu na manjak od 6,8 posto BDP-a. Pritom je manjak proračuna središnje državne projiciran na minus 25,3 milijarde kuna, od čega je, kako vidimo, u prva četiri mjeseca zabilježene minus od 9,3 milijarde kuna.

Navedeno, potvrđuju u HNB-u, odražava izravan negativan učinak pandemije na gospodarsku aktivnost, te fiskalne učinke gospodarskih mjera usmjerenih na ublažavanje nepovoljnih učinaka pandemije. Prilagodba proračuna izvršena je, pak, u potpunosti na prihodnoj strani, te su tako ukupni prihodi državnog proračuna smanjeni za 23,2 mlrd. kuna u odnosu na izvorni plan. S druge strane, napominju u središnjoj banci, razina ukupnih rashoda nije promijenjena, ali je unutar kategorija rashoda izvršena preraspodjela u iznosu od 5,3 milijardi kuna za financiranje potpora za očuvanje zaposlenosti.

Nadalje, prema podacima koje je iznio Zdravko Marić, porezni prihodi u državnom proračunu u svibnju su bili manji za 51.3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su prihodi od doprinosa pali za 26,8 posto. On je ustvrdio i kako od samog početka koronakrize iz Vlade naglašavaju da će po pitanju proračuna baš svibanj biti najteži mjesec. To bi onda značilo da će se u prvih pet mjeseci deficit proračuna središnje države popeti na oko 16 ili 17 milijardi kuna, pa bi u sljedećih sedam mjeseci manjak morao iznositi „samo“ oko osam milijardi kuna kako bi se ispunio cilj od 25,3 milijarde kuna proračunskog manjka središnje države u ovoj godini.

Novinari su prethodno već izračunali kako su lani porezni prihodi u svibnju bili na razini od 6,651 milijardu kuna, pa pad od 51,3 posto znači da je prošli mjesec država od poreza prikupila 3,239 milijarde kuna. To, nadalje, govori kako je svibanjski manjak poreznih prihoda veći od 3,3 milijarde kuna, što je iznos gotovo dostatan za isplatu mjesečne mirovine za sve umirovljenike. Brojke govore i kako je od doprinosa za mirovinsko osiguranje država u svibnju prošle godine prikupila 1,998 milijardi kuna, a pad od 26,98 posto onda znači 530 milijuna kuna manje prihoda.

No, kao što kaže Zdravko Marić, sve je to bilo očekivano zbog pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera poduzetih u svijetu, Europi i u Hrvatskoj. Pitanje je samo može li se gospodarstvo u drugom dijelu godine toliko oporaviti da nam proračunski rezultati budu dvostruko bolji nego u prvom dijelu godine, a u cilju realizacije budžetskog manjka središnje države od zadatih 25,3 milijarde kuna.

Većina analitičara očekuje, naime, da će nam gospodarstvo ove godine pasti za oko devet posto (u temeljnom „optimističkom“ scenariju koji podrazumijeva oporavak u drugom dijelu godine), a da bi u drugom tromjesečju (travanj, svibnja, lipanj) ove godine mogli imati pad BDP-a od 20 do 25 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine. U tom svjetlu proračunski podaci za travanj i svibanj i nisu toliko crni, koliko god jesu rekordno negativni. Nadajmo se, stoga, na će nas virus poštedjeti, ne samo zdravstvenih žrtava, nego i daljnjeg ekonomskog crnila.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 23:09