NAJNOVIJI PODACI

U godinu dana Hrvati su u banke stavili 38 milijardi kuna: čuvaju ih za famozne ‘crne dane‘, a dio njih ima druge planove

Na kraju lipnja ove godine financijska imovina tako iznosi 601 milijardu kuna, tvrde u HNB-u

Ilustrativna fotografija

 Tom Dubravec/Cropix

U godinu dana ukupna financijska imovina građana porasla je za 38 milijardi kuna, pa je na kraju lipnja ove godine dosegla iznos od 601 milijardu kuna, najnoviji su podaci HNB-a. Najveći doprinos tome dali su rast gotovine i depozita koji čine polovicu (49,9 posto) ukupne financijske imovine kućanstava.

Iako je štednja i dalje važna ili izrazito važna za 70 posto građana Hrvatske, iznos kojeg stavljaju na stranu smanjio se u proteklih godinu dana za 22 kune: sada iznosi 527 kuna, pokazalo je istraživanje koje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u lipnju i srpnju za potrebe Erste Groupa. Ipak, 41 posto štediša koji su sudjelovali u istraživanju izrazito je zadovoljno ili uglavnom zadovoljno iznosom koji uspiju uštedjeti, što je tri postotna boda više nego lani. Najveći postotak štediša, njih 39 posto, novac čuva na štednim računima, a slijede životno osiguranje (20 posto) i stambena štednja (13 posto). Razlozi štednje su različiti, a najviše ispitanika, njih 66 posto, želi stvoriti zalihu za nepredviđene situacije, dok 44 posto ispitanika kao razlog navodi stvaranje financijskog zaleđa za sebe i obitelj. Kao i prošle godine, 18 posto štediša novac čuva za mirovinu, dok ih 10 posto štedi u svrhu edukacija i obrazovanja. Postotak onih koji štede kako bi kupili stan, kuću ili auto ove se godine povećao na 23 posto, za sedam postotnih bodova, a porastao je i broj građana koji štede za putovanja (21 posto i ili šest postotnih poena više).

Kada je riječ o depozitima u bankama, prema podacima HNB-a, na kraju kolovoza ukupno su iznosili 406,1 milijardi kuna, nastavljajući rasti na mjesečnoj i godišnjoj razini. Trend pozitivnih godišnjih promjena, navode analitičari RBA, traje od studenog 2011. godine. U odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježeno je povećanje za 47,1 milijardi kuna ili 13,1 posto, dok su u mjesec dana uvećani za 2,2 posto ili 8,9 milijardi kuna.

Depozitni novac (koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima) dosegao je 170 milijardi kuna i sada čini 41,9 posto ukupnih depozita. U godinu dana povećani su za 15,2 posto ili 22,4 milijarde kuna, a višegodišnji trend rasta po dvoznamenkastoj stopi, smatraju analitičari RBA, rezultat je niskih kamatnih stopa banaka koje na oročenu štednju, "ali i još uvijek slabe sklonosti ulaganja u alternativne financijske instrumente".

Premda je oročavanje štednje građanima i dalje neprivlačno, od travnja ove godine prisutan je trend povećanja deviznih depozita. Ukupno iznose 208,7 milijardi kuna i u odnosu na srpanj porasli za 4,4 posto ili 8,8 milijardi kuna, a u godinu dana 16,5 posto ili 29,6 milijardi kuna. Ubrzanje godišnje stope rasta posebno je izraženo kod poduzeća, za 45,8 posto. Devizni depoziti stanovništva, pak, porasli za skromnijih 2,5 posto u odnosu na srpanj, a u godinu dana uvećani su za osam posto. Prema navodima iz HNB-a, odraz je to nastavka dobrih rezultata glavnog dijela turističke sezone i povećanih potreba za likvidnošću poduzeća iz energetskog sektora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 12:59