Turizam ruši rekorde i u krizi: Zašto putovanja postaju nova životna potreba

Dok se svjetsko gospodarstvo usporava, turizam nastavlja rasti i potvrđuje se kao najotporniji sektor globalnog gospodarstva. Najnoviji podaci iz istraživanja gospodarskog utjecaja turizma za 2025. godinu, koje je provelo Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC) u suradnji s tvrtkom Oxford Economics, predstavljeni su na konferenciji o globalnim trendovima u sklopu Svjetskog turističkog sajma u Londonu (WTM). Prema tim nalazima, turizam ne samo da se oporavio nakon pandemije, nego već nekoliko godina nadmašuje rast šire ekonomije.

- BDP putovanja i turizma raste oko 3,5 posto godišnje, dok šira ekonomija napreduje oko 2,5 posto. Ove godine dosežemo oko 1,5 milijardi međunarodnih putovanja, više nego 2019., a do 2030. broj će narasti na oko 2,1 milijardu, uz prosječan godišnji rast od šest posto, istaknuo je Dave Goodger, direktor za Europu, Bliski istok i Afriku u Tourism Economicsu, koji je izlagao rezultate.

Putovanje kao potreba, a ne privilegij

Unatoč visokoj inflaciji, tvrdokornim kamatnim stopama i geopolitičkim napetostima, turizam nastavlja rasti.

- Rast je usporio u svim velikim gospodarstvima. SAD uvodi carine, kamate ostaju visoke, a Kina se hladi brže nego što smo očekivali. No unatoč tome, turizam se ne hladi. Ljudi putovanja više ne doživljavaju kao luksuz, nego kao osnovnu potrebu, rekao je Goodger. Istraživanje WTTC-a i Oxford Economicsa pokazuje da tri četvrtine potrošača navodi putovanje kao godišnji prioritet, dok se udio potrošnje na turizam u razvijenim gospodarstvima vraća na rekordne razine. Istodobno, 50 posto ispitanika priznaje da je zabrinuto zbog ekonomskih kretanja, no nastavljaju trošiti na putovanja.

- Ljudi racionaliziraju troškove, ali kad odluče čime će se nagraditi, biraju putovanje. To više nije luksuzni trošak, nego emocionalna investicija, dodao je Goodger. Najveće usporavanje zabilježeno je u domaćim putovanjima, koja su se prva oporavila nakon pandemije, dok međunarodni turizam ponovno preuzima primat i raste brže od globalnog BDP-a. Paradoksalno, iako su troškovi visoki, dugolinijska putovanja (long-haul) bilježe najveći rast.

- Putnici će možda skratiti boravak ili izabrati jednostavniji smještaj, ali žele iskustvo koje ima priču i smisao. Ako treba, otputovat će i dalje, objašnjava Goodger. Iako su troškovi glavni izazov, istraživanje pokazuje nijansiraniju sliku. Čak 50 posto ispitanika traži povoljnije destinacije, 50 posto aktivno traži popuste, a 42 posto je "više zainteresirano" za all-inclusive aranžmane. Prenapučenost u destinacijama također je važan faktor.

- Ljudi sve češće biraju mirnija mjesta i rame sezone, izvan ljetnih gužvi. Održivi ritam putovanja postaje prioritet, rekao je Goodger, dodavši da upravo ta promjena ponašanja otvara prostor za nova tržišta i manje razvijene destinacije.

Europa stabilna, ali nova tržišta rastu brže

Europa i dalje čini jezgru svjetskog turizma. Čak 83 posto putovanja unutar kontinenta dolazi s europskih tržišta. Ta stabilnost osigurava kontinuitet, ali i sporiji rast. Pravi zamah dolazi iz novih tržišta i dalekih destinacija, ponajviše Kine i Indije.

- U sljedećih pet godina iz Kine očekujemo više od 300 milijuna novih noćenja, što može u potpunosti promijeniti sezonalnost u mnogim europskim destinacijama, istaknuo je Goodger. Dok velike zemlje poput Njemačke, Francuske, Španjolske i Italije zadržavaju snažnu poziciju, najbrže rastu povoljnije destinacije poput Albanije, Srbije i Rumunjske.

Turska, donedavna zvijezda pristupačnosti, sada bilježi lagani pad zbog kontrole cijena i tečaja. U Sjevernoj Americi međunarodna potrošnja tek je malo iznad razine iz 2019., a rast se oslanja prvenstveno na domaće tržište. Prekretnicu bi moglo donijeti Svjetsko nogometno prvenstvo 2026., koje bi, prema Goodgeru, "moglo promijeniti percepciju SAD-a kao turističke destinacije i potaknuti novi val dolazaka".

Bliski istok kao novi epicentar globalnog rasta

Najbrži rast trenutačno bilježi Bliski istok. Ujedinjeni Arapski Emirati već su se afirmirali kao globalno središte turizma, ali Saudijska Arabija ubrzano ih sustiže.

- Naša metodologija leisure potrošnje uključuje i hodočašća, a po toj mjeri Saudijska Arabija je već ispred UAE-a. S obzirom na ulaganja u infrastrukturu i zrakoplovne veze, uskoro će ih prestići i u čistom turističkom segmentu, rekao je Goodger.

Regija istodobno uvodi pametne granice i razvija unificiranu vizu unutar Vijeća za suradnju zemalja Zaljeva (GCC), što će dodatno olakšati putovanja.

- Šezdeset posto putnika želi više biometrije i brži prolazak kroz granice, a to je jasan signal koliko su putnici spremni prihvatiti tehnologiju, dodao je Goodger. U središtu rasprave o budućnosti turizma bile su četiri ključne riječi koje, prema Goodgeru, definiraju novo desetljeće putovanja, a to su kultura, personalizacija, autentičnost i neovisnost.

Putnici sve više traže iskustva s identitetom, priče, događaje i doživljaje koji nose lokalni pečat. Od koncertnih turneja i sportskih prvenstava do gastronomskih festivala, putovanja se planiraju oko kulturnih epicentara i događaja. Uz to, raste očekivanje individualnog pristupa i personaliziranih itinerara, a samostalna putovanja postaju sve poželjnija.

- Ljudi žele slobodu, ali i strukturu kad im zatreba. Zato all-inclusive i tehnologija rastu zajedno, rekao je.

Mladi putnici i digitalna transformacija

Najveće promjene dolaze od mladih putnika, pripadnika Generacije Z i milenijalaca koji putovanja planiraju gotovo isključivo putem mobitela.

- Online alati su dominantni, platforme, recenzije i društvene mreže tri su glavna izvora informacija. Dvadeset i šest posto mladih već koristi umjetnu inteligenciju za planiranje putovanja, a 70 posto želi više turističkih usluga u aplikacijama, naveo je Goodger. Za nove generacije, mobilni telefon nije samo alat za rezervaciju, nego putni suputnik.

Digitalna transformacija širi se i na same granice. Biometrijske provjere, digitalni putovnice i automatizirane kontrole u zračnim lukama postaju standard, dok liberalizacija viznih režima dokazano povećava broj dolazaka.

- Kada granice postanu pametnije, putovanja rastu. Pametnije granice znače više putovanja, rekao je Goodger. Isto tako, veliki događaji, od koncertnih turneja do sportskih prvenstava, postaju važni pokretači globalnih tokova. Oni ne donose samo kratkoročne dolaske, nego i dugoročne infrastrukturne koristi.

- Katar je dobar primjer. Infrastruktura izgrađena za Svjetsko prvenstvo 2022. i dalje donosi rezultate, a slično očekujemo i u SAD-u sljedeće godine, rekao je Goodger. Takvi projekti, dodao je, stvaraju održiv model razvoja turizma.

Turizam kao industrija smisla

Unatoč optimizmu, 2025. godina donosi i brojne izazove kao što su slabiji globalni rast, nestabilni tečajevi, geopolitičke napetosti i prenapučenost destinacija. No industrija je, smatra Goodger, naučila živjeti s nesigurnošću.

- Otpornost turizma nije slučajna, ona proizlazi iz činjenice da putovanje nije linija u tablici, nego temeljna ljudska potreba, rekao je. Konferencija je završila jasnim zaključkom, a to je da je turizam postao industrija smisla. Destinacije koje uspiju ponuditi kulturu, personalizaciju, autentičnost i slobodu privlačit će putnike bez obzira na gospodarske cikluse.

- Ljudi žele priču, prostor i dobar okus, te manje gnjavaže na putu. Biometrija, pametne vize, digitalni asistenti i personalizacija više nisu luksuz nego preduvjet, zaključio je Goodger, predstavljajući završne nalaze WTTC-a i Oxford Economicsa.