U prvom panelu skupa u Esplanadi pod nazivom "Tko će financirati budućnost Europe?" sudjeluju predsjednik Uprave Triglav Investmentsa Benjamin Jošar i predsjednica Uprave UniCredit Investa Maja Bešević Vlajo, uz moderiranje urednika i novinara HRT-a Mislava Togonala.
- Kada govorimo o podatku iz izvješća Marija Draghija koje je na ovom skupu već spomenuto, da Europa mora uložiti oko 800 milijardi eura u podizanje konkurentnosti, riječ je o iznosu iz 2022.. Danas je taj iznos veći za najmanje 300 milijardi eura. Europa taj novac ima, može angažirati taj novac i već se kreće u tom smjeru. Konačno, Europa je bogata i ima iskustvo s razvojnim procesima. Ono što Europi nedostaje je jača spona kompanija, prije svega tehnoloških kompanija, i banaka - ocijenila je Maja Bešević Vlajo.
Ona je upozorila da su banke, među ostalim, te koje organiziraju javne ponude dionica tvrtki.
- Uz banke u angažiranju kapitala potrebna je uloga države radi podjele rizika, pogotovo kada govorimo o visokotehnološkim projektima čiji autori ne mogu snositi cjelokupan rizik takvog ulaganja - napomenula je predsjednica Uprave UniCredit Investa.
Osvrnuvši se na pritužbe da je europsko tržište kapitala preregulirao i prenormirano, Maja Bešević Vlajo ustvrdila je da veći problem predstavljaju fragmentacija europskih tržišta kapitala i premali broj visokotehnoloških kompanija u EU.
Benjamin Jošar upozorio je kako su i hrvatska i slovenska tržišta kapitala nedovoljno ‘duboka‘ za potrebe njihovih gospodarstava.
- Treba gledati na integraciju tržišta u Srednjoj Europi, Poljske, prije svega, s Hrvatskom i Slovenijom - apelirao je Jošar.
Maja Bešević Vlajo ukazala je na važnost pojednostavljivanja trgovanja kapitalom za građane.
Izvještaj sa prvog okruglog stola: ‘Tržište kapitala u novoj globalnoj stvarnosti‘
Izvještaj s razgovora ‘Europa između SAD-a i Azije‘
10:09 - Edoardo Campanella uvodno se referirao na geopolitičko preslagivanje svijeta nakon što se, istaknuo je, pokazalo da Pax Americana više nije model po kojem svijet funkcionira.
- Kraj Pax Americane nije, kako se obično smatra i navodi, nastupio s dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, već 2009. s svjetskom financijskom krizom. Promjenu Pax Americane provodili su svi američki predsjednici nakon 2009., uključujući i Joe Bidena - upozorio je Campanella.
Izrazio je uvjerenje kako je s krajem Pax Americane završio i proces globalizacije koju je spomenuti geopolitički poredak podržavao i razvijao.
- S krajem Pax Americane imamo, prije svega, faktor Kine. Na taj faktor svijet može reagirati ostankom u modelu Pax Americane, sukobom s Kinom ili redefinicijom svjetskog poretka što je politika Trumpa - naveo je Campanella.
Dodatno se osvrnuvši na politiku aktualnog američkog predsjednika Campanella je ocijenio kako Trump izgrađuje novu američku imperiju koja se, među ostalim, bazira na kontroli dijela svijeta koju SAD smatra svojom interesnom sferom, mekoj moći i multilateralnim sporazumima s odabranim državama.
- SAD je bazično zainteresirana za razvoj svog gospodarstva, američku politiku, primjerice, Tajvan zanima ne zato što ima demokratski siszem, nego zbog biznisa - upozorio je Campanella. Europska politika, dodao je, mora biti svjesna da Trump ne planira dijeliti interese s drugim državama.
- Priroda trgovanja u svijetu s promijenila, pretežiti trend više nije neoliberalizam, već neomerkantilizam. Nema više globalnih pravila, postoji samo interes država. Europa nije spremna za takvu promjenu - naznačio je Campanella.
Upozorio je kako su prinosi na američkom tržištu kapitala u funkciji potpore monetarne i fiskalne politike SAD-a. Osvrnuvši se na najave dedolarizacije svjetskog financijskog tržišta i gospodarstva procijenio je kako će se dedolarizacija produbiti kao mogući interes američkog biznisa.
- Europa je u egzistencijalnom izazovu. Ona je imperija pravila, a kada pravila globalno nisu bitna postaju problem. Europu, među ostalim, čeka radikalno preispitivanje uloge države u ekonomiji - smatra Campanella.
Predložio je da Europa nastavi s daljnjom integracijom, jačanjem zajedničke obrane i energetske sigurnosti koja je, zaključio je Campanella ključna.
Dodao je da zajednička obrana ne mora značiti zajedničku europsku vojsku.
- Kada su u pitanju razmatranja što će se dogoditi ako Trump ode s mjesta predsjednika SAD-a, moramo shvatiti da je Trump samo simptom problema, odnosno globalnih promjena i izlaska iz Pax Americane - upuzorio je Campanella. Nakon izlaganja Edoarda Campanella uslijediti će prvi panel današnjeg foruma u Esplanadi.
09:57 - Slovenski ministar financija Andrej Šircelj sudionicima foruma u Esplanadi ukazao je, među ostalim, na glasovitu analizu bivšeg guvernera Europske središnje banke Marija Draghija o podizanju europske konkurentnosti u kojoj se Draghi zauzeo za daljnji razvoj europskih tržišta kapitala kako bi ona mogla podržati razvoj gospodarstva i podizanje konkurentnosti.
- Europa mora podizati konkurentnost ne samo zbog konkurencije iz SAD-a i Kine, već i zbog konkurencije iz Indije i drugih država Azije. Jedna od poluga za povećanje konkurentnosti je smanjivanje regulacije - kazao je Šircelj.
Zbog nedovoljno razvijenog tržišta kapitala u EU, upozorio je slovenski ministar financija, europske tvrtke posežu za kapitalom na američkom i drugim tržištima. Referirajući se na uvođenje jedinstvenog investicijskog računa za građane u Hrvatskoj, Šircelj je napomenuo kako je taj instrument razvoja tržišta kapitala u Sloveniji već primijenjen te je dosada otvoreno oko 17 tisuća jedinstvenih investicijskih računa.
- U Sloveniji pokušavamo potaknuti izlazak tvrtki na burzi, što je za tvrtke vrlo težak potez i izbor zbog niza faktora. Ipak, sve više tvrtki financira se preko burzi i to postaje sve važniji izvor financiranja za gospodarstva. Cilj je povećanje produktivnosti, podizanje konkurentnosti i veća dodana vrijednost u gospodarstvu. Stoga je jedinstveno europsko financijsko tržište važno, ne zbog samog tržišta i trgovanja kapitalom, već zbog povećanja konkurentnosti europske ekonomije - naznačio je Šircelj.
Nakon ministra Šircelja, skup će uvodnim riječima pozdraviti Edoardo Campanella, direktor i glavni urednik investicijskog instituta UniCredit Investa.
09:40 - Obrativši se sudionicima Foruma potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić skrenuo je, među ostalim, pozornost na zaostajanje Europe u odnosu na SAD kada je u pitanju razvoj tržišta kapitala što, upozorio je, utječe na konkurentnost europskog gospodarstva u odnosu na SAD ali i Kinu.
- Kada govorimo o podizanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, dva su ključna alata, podizanje produktivnosti i aktivacija resursa koji stoje neaktivirani i bolje upravljanje aktivnim resursima. Potrebno nam je, među ostalim, snažnije aktiviranje štednje koja stoji u bankama kako bi ona više služila razvoju gospodarstva i ekonomskom rastu - ocijenio je Ćorić.
Podsjetio je na poteze države koji su doveli do većeg angažmana raspoloživog kapitala na financijskom tržištu poput izdavanja narodne obveznice i plasmana trezorskih napisa građanima. Ukazao je i na početak uvezivanja burzi u ovom dijelu Europe, izrazivši uvjerenje kako je riječ o opreznim procesima koji se neće dogoditi preko noći.
- Ovakav proces aktivacije državnih obveznica i trezorskih zapisa koji imamo u Hrvatskoj, imamo i u drugim državama.To je važno jer devet desetina europskih ekonomija ima poteškoća s konkurentnosti. Daljnja europska integracija nužna je kada govorimo o podizanju europske konkurentnosti - ustvrdio je potpredsjednik Vlade i ministar financija.
Nakon Ćorića skup će pozdraviti ministar financija u vladi Slovenije Andrej Šircelj.
09:28 - Pozdravnim govorima organizatora u Smaragdnoj dvorani zagrebačkog hotela Esplanada počeo je Hrvatsko-slovenski forum pod nazivom Tržišta kapitala 2026. - kako ojačati financijsku moć Europe i regije. Na forumu koji su priredili Jutarnji list i Delo najavljena su izlaganja i razmjena mišljenja između dionika financijske industrije u Hrvatskoj, Sloveniji i drugim državama EU, vladinih dužnosnika dvaju država i predstavnika znanstvene zajednice. U gotovo ispunjenoj Smaragdnoj dvorani forum prati stotinjak sudionika iz Hrvatske i Slovenije, među ostalim, čelnici burzi u Zagrebu, Ljubljani i Varšavi.
- Financijska tržišta nikada nisu bila veća, kapital se kreće svijetom brže nego ikada. S druge strane, geopolitički sukobi i energetske krize predstavljaju izazove koji su već nego ikad - istaknula je otvarajući skup predsjednica Uprave Hanza Medije Ana Hanžeković Krznarić.
Europska kućanstva, upozorila je, štede više nego američka ali europske tvrtke, dodala je, teže dolaze do kapitala nego američke.
- Zbog toga se već godinama govori o jedinstvenom tržištu kapitala, koje samo po sebi nije rješenje, ali može pridonijeti rješenju - ocijenila je predsjednica Uprave Hanza Medije.
Prešavši na aktualnu situaciju na domaćem tržištu kapitala, Ana Hanžeković Krznarić ustvrdila je kako i u Hrvatskoj postoji novac za ulaganja, ali je potrebno bolje povezivanje gospodarstva i tržišta kapitala. U prilog ocjeni da je i u nas postoji interes za ulaganja na tržištu kapitala predsjednica Uprave Hanza Medija navela je uspješne javne ponude kapitala domaćih kompanija i narodne obveznice.
Nakon Ane Hanžeković Krznarić skupu će se uvodno obratiti potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić.
Europa mora financirati novu industriju, energetsku i digitalnu tranziciju te vlastitu sigurnost, a njezina tržišta kapitala još znatno zaostaju za američkima. Razmjere tog jaza pokazuje podatak Europske komisije: kapitalizacija burzi u Europskoj uniji 2024. iznosila je 73 posto BDP-a, a u Sjedinjenim Državama 270 posto. Za europske tvrtke razvijenije i povezanije tržište značilo bi dostupniji kapital za rast, a za građane više mogućnosti ulaganja vlastite štednje.
Kako smanjiti taj jaz i otvoriti prostor za snažniji razvoj Hrvatske, Slovenije i cijele regije? To je središnje pitanje konferencije Tržišta kapitala 2026., tradicionalnog hrvatsko-slovenskog foruma Jutarnjeg lista i Dela, koji će se održati u utorak, 20. listopada, u Smaragdnoj dvorani zagrebačkog hotela Esplanade.
Pod naslovom „Kako ojačati financijsku moć Europe i regije”, forum okuplja ministre financija Hrvatske i Slovenije, čelnike burzi iz Zagreba, Ljubljane i Varšave te vodeće ljude mirovinskih i investicijskih fondova, banaka, osiguravatelja i fintech industrije. Na istoj će se pozornici susresti oni koji oblikuju financijsku politiku, upravljaju kapitalom i stvaraju infrastrukturu za njegovo ulaganje.
Konferencija dolazi u trenutku kada Europska unija nastoji povezati svoja fragmentirana financijska tržišta i kroz Uniju štednje i ulaganja učinkovitije usmjeriti kapital prema gospodarstvu. Za Hrvatsku i Sloveniju ulog je konkretan: kako osigurati da domaće tvrtke lakše financiraju širenje, da regionalna tržišta privuku nove ulagače i da domaća štednja snažnije pridonese razvoju.
Dva ministra financija na istoj pozornici
Konferenciju će otvoriti Ana Hanžeković Krznarić, predsjednica Uprave Hanza Medije, nakon čega će se sudionicima obratiti Tomislav Ćorić, potpredsjednik Vlade i ministar financija Republike Hrvatske, te mag. Andrej Šircelj, ministar financija Republike Slovenije.
Njihovi će govori otvoriti pitanja koja izravno određuju budućnost regionalnih tržišta: kako ukloniti prepreke ulaganjima, potaknuti financiranje kroz tržište kapitala i ojačati položaj dviju susjednih članica eurozone u europskim financijskim tokovima.
Globalni okvir rasprave postavit će Edoardo Campanella, direktor i glavni urednik The Investment Institutea by UniCredit, uvodnim izlaganjem o gospodarskim i geopolitičkim okolnostima u kojima Europa mora pronaći kapital za novu fazu razvoja.
CEO Talk: Tko će financirati budućnost Europe?
Nakon uvodnog izlaganja slijedi razgovor Benjamina Jošara, predsjednika Uprave Triglav Investmentsa, i Maje Bešević Vlajo, predsjednice Uprave ZB Investa, o ulozi institucionalnog kapitala, dugoročne štednje i financiranja europske konkurentnosti.
Kako štednju pretvoriti u produktivna ulaganja? Što mirovinski i investicijski fondovi mogu učiniti za rast domaćih kompanija? I kako građanima omogućiti da kroz ulaganja sudjeluju u tom rastu? Razgovor će povezati europske financijske ambicije s odlukama koje utječu na poslovanje tvrtki, vrijednost štednje i buduće mirovine.
Dugoročni kapital za rast i otpornost
Prvi okrugli stol, „Tržišta kapitala u novoj globalnoj stvarnosti” (10:00–10:45), posvećen je financijskoj otpornosti, autonomiji i konkurentnosti Europe.
Sudjeluju Matej Golob Matzele, predsjednik Uprave Modre zavarovalnice, Matija Weiss, upravitelj imovine u PRVA pokojninskoj, Dubravko Štimac, viši izvršni direktor, Velika poduzeća, PBZ, Mario Staroselčić, CFA, član Uprave Allianz ZB Društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, i Igor Čičak, predsjednik Uprave i glavni partner Provectus Capital Partnersa.
Rasprava će otvoriti pitanje kako mobilizirati dugoročni kapital za strateške projekte, od infrastrukture i energetike do novih tehnologija, te kakvu ulogu u tome mogu preuzeti mirovinski i osiguravajući fondovi. Poseban naglasak bit će na povezivanju manjih regionalnih tržišta i stvaranju investicijskih prilika koje mogu privući domaće i međunarodne ulagače.
Nakon stanke za kavu, Zorana Baković, dugogodišnja azijska dopisnica Dela, u razgovoru „Europa između SAD-a i Azije” (11:10–11:25) govorit će o položaju Europe u nadmetanju gospodarskih sila i posljedicama tog nadmetanja za investicije, tehnologiju i financijsku neovisnost.
Digitalna plaćanja, tokenizacija i kripto: kako se mijenja financijski sustav
Drugi okrugli stol (11:25–12:05) posvećen je digitalnom platnom prometu, tokenizaciji i institucionalnoj ulozi kriptovaluta.
O tome kako nove tehnologije mijenjaju plaćanja, ulaganja i tržišnu infrastrukturu raspravljat će Uroš Ačko, direktor SID upravljanja premoženja, Vid Pajič, član Uprave Ilirike, Sašo Šmigič, član Uprave Generali Investmentsa, i Hrvoje Ćosić, osnivač i direktor Aircasha.
U središtu će biti tokenizacija imovine i vrijednosnih papira, likvidnost sekundarnih tržišta, digitalni euro i regulirani kriptoproizvodi, uz pitanja sigurnosti, povjerenja te vlasništva nad podacima i financijskom infrastrukturom. Za hrvatsko i slovensko tržište ključno je kako te promjene iskoristiti za razvoj novih proizvoda i privlačenje ulagača.
Zagreb, Ljubljana i Varšava: tri burze na istoj pozornici
Konferenciju zaključuje razgovor čelnika triju burzi — sastav koji se rijetko viđa zajedno na jednoj pozornici. Završni okrugli stol (12:05–12:35) okuplja Tomasza Bardziłowskog, glavnog izvršnog direktora Varšavske burze, Ivanu Gažić, predsjednicu Uprave Zagrebačke burze, i Marka Bombača, predsjednika Uprave Ljubljanske burze.
Razgovor troje burzovnih čelnika stavit će u fokus povezivanje tržišta, povećanje likvidnosti, privlačenje novih ulagača i poticanje kompanija na izlazak na burzu. Varšavsko iskustvo razvoja snažnog tržišta kapitala otvorit će prostor za usporedbu s hrvatskim i slovenskim mogućnostima.
Kako stvoriti tržište na kojem domaće kompanije mogu prikupiti kapital za međunarodni rast, a ulagači pronaći dovoljno kvalitetnih prilika? Odgovor na to pitanje bit će jedan od ključnih za financijsku budućnost regije.
Sve rasprave moderira Mislav Togonal (HRT).
Registracija sudionika počinje u 8:30, program u 9:00, a konferencija završava u 12:35, nakon čega slijedi domjenak za sudionike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....