Iako je na zračni promet u dosadašnjem dijelu ove godine svakako utjecala ratna kriza na Bliskom istoku i cijene energenata koje su prizemljile neke linije, niz je zračnih luka u regiji i šire koje zbog drugih okolnosti ove godine zbrajaju i dvoznamenkaste pluseve. Najviše se ističu Tirana, Skoplje i Bratislava, dobro ih prati i Beograd, dok Zagreb manje-više stagnira.
Da zavirimo u dosadašnje rezultate, potaknula nas je objava koju je neki dan na društvene mreže stavio albanski premijer Edi Rama, s kartom koja pokazuje da je međunarodna zračna luka Tirana zauzela prvo mjesto među zračnim lukama u regiji po broju putnika tijekom prvih šest mjeseci 2026. godine, s više od šest milijuna putnika.
Prema objavljenim podacima, Zračna luka Tirana zabilježila je porast broja putnika od 17 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine. Na ljestvici zračnih luka regije, iza Tirane slijede Beograd s 4,2 milijuna putnika, Zagreb s 2,2 milijuna te Priština s 2,1 milijunom putnika.
Hrvati troše na putovanja najviše dosad, mijenjaju se omiljene destinacije, dva grada odskaču
Slijede Skoplje s 1,8 milijuna putnika, Split s 1,3 milijuna, Dubrovnik s 1,2 milijuna te Podgorica s 900.000 putnika. Sarajevo i Ljubljana zabilježili su svaki oko 800.000 putnika.
Iako dobar dio putnika koji prođu kroz Tiranu čini velika albanska dijaspora i putnici u tranzitu, dvoznamenkasti plus Tirane svakako se povezuje s nastavkom značajnog turističkog rasta Albanije kojoj je ovo jedini ozbiljan aerodrom. Odnosno, trebao je biti do ovog ljeta, kada se trebala otvoriti nova zračna luka Vlora, od koje se jako puno očekuje jer bi trebala postati novo središte za turiste čija je krajnja destinacija albanska obala.
Međutim, ono što je trebala biti velika vijest pretvorilo se u aferu - iako je aerodrom uglavnom izgrađen, nije počeo s redovnim komercijalnim prometom zbog spora između partnera u koncesionarskoj kompaniji Vlora International Airport (VIA), uslijed čega je Albanija početkom kolovoza 2026. pokrenula postupak prijevremenog raskida koncesijskog ugovora. Javnost se brine da će Vlora završiti kao zračna luka u Kukësu, aerodrom koji je otvoren 2021. uz investiciju od oko 20 milijuna dolara. Tamo se očekivalo oko 300.000 putnika godišnje, ali u 2024. ova zračna luka više nije imala operacija, navodno je glavni problem bio nedostatak avioprijevoznika i neki problemi s prilaznim koridorom. Sada se opet radi studija izvodljivosti za Kukës.
U međuvremenu je Tirana u srpnju imala promet od 1,6 milijuna putnika, što je šest posto više nego lani, znači od početka godine do kraja srpnja imali su promet od ukupno 7,6 milijuna putnika. U Zagrebu je u istom razdoblju bilo 2,68 milijuna putnika, odnosno 468 tisuća putnika samo u srpnju, neznatno manje nego lani u istom mjesecu. Beograd je u srpnju napravio milijun putnika, odnosno šest posto više nego prošlog srpnja. To su rekordne brojke za aerodrom koji ovakav rast bilježi tijekom cijele ove godine kroz sve bolju povezanost i rast linija, za razliku od Tirane i Skopja koji rastu najviše zahvaljujući lowcosterima.
Prema podacima Europskog udruženja zračnih luka ACI Europe, putnički promet u europskoj mreži zračnih luka u prvih je šest mjeseci povećan za 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, s tim da je tempo značajno usporio u drugom tromjesečju (+1,3%) u odnosu na prvo tromjesečje (+4,3%).
U prvih šest mjeseci 2026. najbolji rezultati putničkog prometa na tržištu EU+ zabilježeni su u zračnim lukama Slovačke (+101,3%), Malte (+15,6%) i Slovenije (+14,7%), dok su najslabije rezultate ostvarile zračne luke Islanda (-7,1%), Cipra (-4,4%) i Austrije (-2,6%).
Među najvećim tržištima EU+ najdinamičnije su bile Italija (+4,2%) i Španjolska (+3,7%). Francuska (+0,6%) i Ujedinjeno Kraljevstvo (+0,4%) ostvarili su tek ograničen rast, dok je Njemačka (-1,2%) ostala u minusu. Prema zadnjim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u lipnju 2026. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1,9 milijuna, za 0,6% više nego lani. Najveći promet imala je zračna luka Split, 559 tisuća, premda s minusom od tri posto, pa Dubrovnik s 462 tisuće prevezenih putnika (+3%) te Zagreb s 436 tisuća putnika, jednako kao lani.
Ogroman rast Slovačka može zahvaliti prometu zračne luke Bratislava koja je u lipnju prvi put u povijesti prešla pola milijuna putnika u jednom mjesecu, zahvaljujući prije svega ekspanziji niskobudžetnih kompanija kao rezultat smanjenih aerodromskih i drugih troškova koje je omogućila slovačka vlada. Svoju bazu otvorio je Wizz Air, došli su novi avioni i otvorene desetine novih linija te je porasla frekvencija.
I rast Skoplja od gotovo 28 posto može njima zahvaliti - Skoplje je praktički postalo veliki Wizz Air hub, u srpnju je kompanija tamo bazirala sedmi zrakoplov, čime je dodano oko 230.000 sjedala godišnje, odnosno očekuje se više od 120.000 dodatnih putnika. Rast prometa zračne luke Ljubljana od gotovo 15 posto u prvih šest mjeseci pokazuje konačno jačanje mreže linija iz Ljubljane do kojeg je došlo postupnim popunjavanjem nakon pada uzrokovanog propašću nacionalnog prijevoznika Adria. Ljubljanu je nedavno na popis novih odredišta za iduću godinu stavio američki United Airlines, čiji su čelnici ovu destinaciju među ostalim istaknuli kao priliku da putnicima omogući lakši pristup Alpama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....