Rusija i Ukrajina zajedno drže više od četvrtine svjetske trgovine pšenicom i čak oko dvije trećine globalne trgovine suncokretovim uljem. Ako se ratni udari na crnomorsku infrastrukturu nastave, posljedice se neće osjetiti samo na tim obalama jer bi cijene hrane mogle vrlo brzo preliti na cijene od Egipta i Turske do Indije i jugoistočne Azije i tako dodatno pogurati inflaciju.
Iako je svjetska pozornost trenutačno usmjerena na Hormuški tjesnac i nagli rast cijena nafte zbog sukoba na Bliskom istoku, Bloomberg piše da bi ova kriza na drugom kraju velikog trgovačkog sustava mogla postati jednako ozbiljna za globalno tržište hrane. Crno more, ključno raskrižje između Europe i Azije, postaje sve teže prohodno za brodove koji prevoze žito. Ulagači na tržištu obveznica zasad rizike povezane s opskrbom hranom nisu u potpunosti uračunali u cijene, ali ima naznaka da će se zbog novih poremećaja to uskoro dogoditi.
Cijena hrane mogla bi eksplodirati, s jednog od ključnih izvora stigla dramatična poruka
Rusija i Ukrajina, osim što čine više od četvrtine globalne trgovine pšenicom, odgovorne su i za oko dvije trećine svjetske trgovine suncokretovim uljem te približno desetinu trgovine kukuruzom. Njihovi usjevi završavaju u egipatskim pekarama, na indijskim tržnicama, u turskim mlinovima brašna, ali i u vijetnamskoj industriji stočne hrane i akvakulture.
Opskrba je ozbiljno poremećena od srpnja, kada su Rusija i Ukrajina pojačale napade na međusobnu lučku infrastrukturu. Na udaru su terminali za žito, silosi i brodovi. Eskalacija je pogodila i rusku energetsku infrastrukturu pa su i cijene dizela rekordne, a upravo je on ključno gorivo u proizvodnji i prijevozu hrane.
Egipat, najveći svjetski kupac pšenice, već otprilike mjesec dana nije primio žito iz Crnog mora. Ruski izvoz ograničavaju ukrajinski dronovi, dok se Ukrajina, kojoj su glavne luke pod napadima, pokušava osloniti na kopnene i riječne pravce. Istodobno joj se gomila nova žetva, a skladišni kapaciteti blizu su tome da budu ispunjeni do krajnjih granica.
Cijene pšenice dosegnule su najviše razine u tri godine, a zasad nema mnogo znakova da bi se mogao ponoviti dogovor koji je Turska 2022. pomogla postići kako bi se uspostavio pomorski koridor za izvoz blokiranog ukrajinskog žita. Dodatni problem predstavljaju zapadni susjedi Ukrajine, koji su pod pritiskom domaćih poljoprivrednika uveli ograničenja na uvoz ukrajinskih žitarica.
Prema podacima istraživačke tvrtke SovEcon, kombinirani ruski i ukrajinski izvoz pšenice u razdoblju od srpnja do rujna mogao bi biti otprilike upola manji nego prošle godine. Problem pritom nije samo u količinama koje nedostaju, nego i u tome koliko ih je teško nadomjestiti.
„Možemo smatrati Crno more jednako važnim za globalnu trgovinu pšenicom kao što je Hormuški tjesnac važan za globalnu trgovinu naftom“, rekla je Caitlin Welsh, stručnjakinja za sigurnost hrane u washingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije.
Vijetnamska tvrtka Golden Wheat, koja melje pšenicu za proizvodnju brašna i uvozi stočnu hranu, morala je preusmjeravati svoje nabave daleko od uobičajenih crnomorskih ruta. Dva broda nakrcana su bugarskom Burgasu, a direktor je cijelo vrijeme bio u kontaktu s posadom brodova jer ih je na putu čekao i izazov prelaska Crvenog mora, gdje ih ugrožavaju hutisti. Brodovi su osigurani, ali sama nestašica pšenice koja bi bila izgubljena bila bi puno veći problem od troškova popravaka ili kupnje novih brodova.
I u drugim zemljama traže alternativne izvore. Francuska je utovarila prvu pošiljku pšenice za Sudan u posljednjih 18 godina, dok je Libija prvi put nakon više od desetljeća pristala uzeti pšenicu iz luke Rouen, prema podacima lokalnih brodarskih agenata. Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati okreću se baltičkim državama. Bangladeš pokušava povećati nabavu iz Rumunjske i Argentine, dok manje količine pšenice uzima iz Indije, koja je nedavno ukinula višegodišnju zabranu izvoza. Kupci posežu čak i za Australijom, iako ondje žetva još nije počela.
Problem je što ni druge velike svjetske žitnice nemaju beskonačne zalihe. Suše su smanjile prinose pšenice i kukuruza u SAD-u, dok su europske usjeve oštetili ovogodišnji toplinski valovi. Pritisak bi se mogao dodatno povećati tijekom ovog mjeseca, kada zemlje počnu trošiti postojeće rezerve i istodobno povećavati kupnju, dok žetva na južnoj hemisferi još nije počela jer je tamo tek počelo proljeće.
S obzirom da je trenutno vrhunac ljetne izvozne sezone za žitarice, ruska i ukrajinska vlada istodobno bore pronaći načine kako ipak omogućiti izvoz svojih proizvoda. Zaobilaženje Crnog mora nije jednostavno: alternativne rute imaju ograničene kapacitete, nedovoljno su razvijene ili su znatno skuplje.
Ruski promet kroz baltičke zemlje naglo je porastao, što je već potaknulo Latviju i Litvu na razmišljanje o ograničenjima. Prijevoz preko Dalekog istoka, s druge strane, znači tisuće dodatnih kilometara željeznicom, što je skuplje od pomorskog transporta.
Kod pšenice se trguje s relativno malim maržama pa trošak prijevoza često odlučuje hoće li neki posao uopće biti isplativ. Rusija zbog toga planira privremeno ukinuti izvozne carine na žitarice i ponuditi subvencije kako bi potaknula željeznički prijevoz do alternativnih luka.
„Ovo je bolnije i strašnije za tržište nafte od blokade Hormuškog tjesnaca. Nitko ne može dovoljno brzo povećati proizvodnju žitarica negdje drugdje da bi nadoknadio izgubljene količine“, rekao je Jevgenij Karabanov, voditelj analitičkog odbora Kazahstanske unije za žitarice, koja uvozi rusku pšenicu kopnenim putem.
Za Ukrajinu je situacija još teža. Luke oko Odese, koje su redovito izložene ruskim raketnim i dronskim napadima, prije rata su preuzimale oko 90 posto ukrajinskog izvoza žitarica. Poljoprivredne pošiljke u međuvremenu čine više od polovice ukrajinskih izvoznih prihoda, dok je državni proračun već pod velikim pritiskom. Novi ukrajinski premijer opisao je nacionalne financije ovog mjeseca kao „blizu kritičnih“.
Nova žetva sada dodatno pritišće sustav. Žitarice pune skladišta, cijene na domaćem tržištu padaju, a poljoprivrednicima prijete veliki gubici. Kapaciteti za skladištenje mogli bi biti popunjeni do početka studenoga, pa neki poljoprivrednici pribjegavaju plastičnim silosnim vrećama. Kijev pokušava povećati izvoz preko rumunjske luke Constanta, ali i ta ruta ima ograničenja. Niska razina Dunava otežava plovidbu, dok alternativne rute uz obale Rumunjske i Bugarske postaju preopterećene. Već sada je oko 80, uglavnom manjih brodova već nagomilano oko ukrajinskih dunavskih luka.
Bugarski trgovac Preslav Raykov suočio se s kašnjenjima pri prijevozu ukrajinskog suncokretovog sjemena i ulja u Bugarsku.
„Nakon što je kamion prešao granicu s Moldavijom ili Rumunjskom, ovisno o ruti, vozač je jednostavno napustio kamion. Vozači su bježali, ostavljajući kamion s teretom pa smo bili prisiljeni pronaći zamjenskog vozača”, ispričao je Raykov.
Europska unija i dalje podupire izvoz ukrajinskog žita alternativnim tranzitnim pravcima, ali nema rješenja koje bi moglo u potpunosti zamijeniti količine koje se prevoze morem, upozorila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas. Govorila je o opasnosti novog „svjetskog šoka u sigurnosti hrane“.
Za sada se veći dio tog udara još ne vidi na policama trgovina. Inflacija cijena hrane relativno je niska, ali očekuje se da bi prema kraju godine mogla početi ubrzavati. Zalihe su već oslabljene zbog naglog rasta cijena gnojiva i goriva povezanog s ratom u Iranu, dok situaciju dodatno komplicira snažan El Niño.
Ovisnost o crnomorskom žitu danas je u dijelovima Afrike i Bliskog istoka jako velika. Mnoge od najvećih svjetskih zemalja uvoznica zadržale su programe subvencioniranja kako bi kruh ostao cjenovno dostupan, a jeftino žito iz Crnog mora ključan je dio tog sustava. Konkretno, dvije trećine egipatskih kućanstava ima pravo na subvencionirani kruh, a oko polovice pšenice dolazi iz Rusije i Ukrajine. U toj zemlji se cijena kruha dvije godine nije povećala, ali s obzirom na to da pekare muči i povećanje troškova rada i energije, to bi se uskoro moglo promijeniti. Jedino što Egiptu u ovom trenutku ide na ruku je dobra ovogodišnja žetva domaćih ratara, piše Bloomberg.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....