Kultura (ne)plaćanja

'Svaki treći deblokirani građanin ponovno završi u blokadi'

Istraživanje je pokazalo da se u Hrvatskoj dugovi prosječni podmiruju 20 dana nakon isteka roka za plaćanje
 Srđan Vrančić / Hanza Media

Premda u kulturi plaćanja bilježi određeni napredak, u Hrvatskoj je, pokazuje novo istraživanje EOS Matrixa, problem neplaćanja računa i dalje veliki uteg u poslovanju. Naime, u Hrvatskoj se i dalje kasni s plaćanjem svakog petog računa ili se on uopće ne plati, upozoreno je na konferenciji o upravljanju potraživanja, koje je danas petu godinu zaredom organizirao EOS Matrix, u suradnji s tjednikom Lider.

Istraživanje je pokazalo da se u Hrvatskoj dugovi prosječni podmiruju 20 dana nakon isteka roka za plaćanje, odnosno sa zakašnjenjem od gotovo tri tjedna. Tako je tvrtkama obično potrebno 59 dana da pomire dugove, a građanima 42 dana, pokazuje istraživanje.

Rezultat kašnjenja u plaćanjima su i više cijene roba i usluga, upozorila je Barbara Cerinski, direktorica EOS Matrixa. Naime, kašnjenja u plaćanjima netko mora platiti, a plaćaju ih najčešće građani koji uredno podmiruju svoje obveze.

Najave nove krize dodatno potenciraju problem neplaćanja, dodala je Cerinski. To se već vidi na slabljenju financijske discipline. Cerinski je upozorila i da dosadašnje izmjene ovršnih pravila nisu pridonijele jačanju financijske discipline.

"Svaki treći deblokirani građanin ponovno završi u blokadi", istakla je Cerinski.

Dodala je i kako je Hrvatska, po udjelu loših u ukupnim kreditima, i dalje među najgorima u Europi. Veći udio loših kredita imaju samo Grčka i Cipar, koje nisu ni bile obuhvaćene istraživanjem, te Albanija. S druge strane, najmanji udio loših kredita ima Estonija.

Iako broj blokiranih građana djeluje alarmantno, Cerinski je upozorila da je on u relativnim omjerima manji nego u, primjerice, Njemačkoj i Austriji. U Hrvatskoj je, naime, u blokadi 6,5 posto građana, dok ih je u Njemačkoj i Austriji blokirano osam posto, pokazuje istraživanje.

Oko 40 posto naših neplaćenih dugova odnosi se na telekome, četvrtina na neplaćene prekršaje, poput prometnih kazni, a nešto više od petine na dugove bankama i kartičarskim kućama. Stoga u EOS Matrixu izlaz vide u jačanju financijske discipline i financijske pismenosti.

Sličnih je stava i Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB). Po njegovim podacima, udio loših kredita smanjio se na 9,2 posto ukupno odobrenih kredita, no po tome smo i dalje pri samom (ovoga puta, neslavnom) europskom vrhu. Problem neplaćanja dugova posebno je izražen u građevinskom sektoru, gdje gotovo 40 posto odobrenih kredita spada u kategoriju loših, kazao je Adrović.

Adrović smatra da izlaz iz te situacije lezi u jačanju uloge vjerovnika i jačanju financijske discipline. Dosadašnje mjere otpisa dugova uglavnom su, ocijenio je Adrović, koristile velikim dužnicima, onima koji su se u blokadi našli zbog krivih poslovnih odluka, a ne zbog lošeg stanja u osobnim financijama.

"Potrebni je utvrditi socijalne kriterije i jasno razgraničiti osobnu odgovornost i društvenu solidarnost. Dok to ne napravimo, nećemo izaći iz ovog problema", zaključio je Adrović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 05:59