Dok Europa zbog rata u Ukrajini, obrane, energetike i konkurentnosti mijenja svoje prioritete, hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ) upozorava da poljoprivreda ne smije pasti u drugi plan jer je prehrambena sigurnost jednako važan dio europske sigurnosti.
Europa danas istodobno mora odgovoriti na rat u Ukrajini, pitanje obrane, konkurentnosti, energetike i klimatskih promjena. U takvom političkom trenutku, koliko je realno očekivati da poljoprivreda zadrži mjesto koje je dosad imala u europskom proračunu?
- Upravo su nas krize posljednjih godina podsjetile zašto je Zajednička poljoprivredna politika jedna od temeljnih europskih politika. Europa koja želi biti sigurnija i strateški autonomnija mora biti sposobna proizvesti vlastitu hranu. Naravno da danas imamo nove prioritete. Moramo snažnije ulagati u obranu, energetsku sigurnost, tehnologiju i konkurentnost. Ali ne smijemo stvarati lažnu dilemu prema kojoj jača europska sigurnost znači slabiju poljoprivredu. Prehrambena sigurnost dio je europske sigurnosti.
Zato je hrvatska pozicija u pregovorima o novom europskom proračunu važna. Hrvatska pripada državama koje jasno zagovaraju očuvanje snažne kohezijske i poljoprivredne politike. Europska komisija je za budući ZPP predložila najmanje 300 milijardi eura zaštićenih sredstava za poljoprivrednike. To je osnova za pregovore, a naš je zadatak da u tim pregovorima zaštitimo hrvatske interese.
Što to konkretno znači za hrvatskog poljoprivrednika?
- Znači prije svega stabilnost i predvidivost. Poljoprivreda nije djelatnost u kojoj odluke možete donositi iz mjeseca u mjesec. Kad podižete nasad, gradite farmu ili ulažete u proizvodnju, planirate godinama unaprijed. Hrvatska danas u okviru Strateškog plana ZPP-a 2023.–2027. ima na raspolaganju gotovo 3,8 milijardi eura. Važno je podsjetiti i da je Vlada povećala nacionalni doprinos s 15 na 20 posto i time ukupnu omotnicu povećala za još 103,5 milijuna eura. To pokazuje politički smjer. Ali novac sam po sebi nije dovoljan. Moramo ga pretvoriti u veću konkurentnost, produktivnost, preradu, navodnjavanje, tehnologiju i otpornost naših gospodarstava. I upravo će se po tome mjeriti uspješnost politike.
Europski poljoprivrednici posljednjih su godina vrlo jasno pokazali nezadovoljstvo administracijom i sve većim brojem zahtjeva koje moraju ispunjavati. Je li Bruxelles izgubio osjećaj za realnost na terenu?
- Mislim da je poruka poljoprivrednika shvaćena vrlo ozbiljno. I sama sam se u Europskom parlamentu u različitim područjima zalagala za to da europsko zakonodavstvo bude ambiciozno, ali istodobno provedivo. Europa mora imati visoke standarde. To je jedna od njezinih prednosti. Ali pojednostavnjenje pravila ne znači snižavanje standarda. Znači manje dupliciranja, jasnije procedure i više pravne sigurnosti. To vrijedi za poljoprivredu jednako kao i za male i srednje poduzetnike. Naše politike moraju ljudima omogućiti da se bave svojim poslom, a ne da najveći dio energije troše na administraciju.
Jedna od tema koju godinama pratite generacijska je obnova hrvatske poljoprivrede. Nakon šest izbora za najboljeg mladog poljoprivrednika, jeste li optimističniji nego na početku?
- Jesam, jer sam tijekom posljednjih godina upoznala iznimne ljude i vidjela koliko se hrvatska poljoprivreda mijenja. Mladi koje susrećem koriste nove tehnologije, razvijaju vlastite proizvode, povezuju poljoprivredu s turizmom, prerađuju, izvoze i traže nova tržišta. Imamo jedan podatak koji smatram važnim: mladi poljoprivrednici mlađi od 40 godina danas čine oko 14 posto hrvatskih poljoprivrednika, a prosjek Europske unije je oko 11 posto. To ne znači da smo riješili problem generacijske obnove, ali pokazuje da imamo dobru osnovu na kojoj možemo graditi.
Ovogodišnji pobjednik Željko Malnar iz Gorskog kotara nastavlja obiteljsku proizvodnju mlijeka i sira u području u kojem nije jednostavno baviti se stočarstvom. Takve priče pokazuju da budućnost postoji. Ali upravo iz razgovora s tim mladim ljudima znam da potpora sama nije dovoljna. Trebaju zemlju, pristup kapitalu, infrastrukturu, tržište i perspektivu života u ruralnom prostoru. Generacijska obnova zato nije samo pitanje poljoprivrede. To je pitanje demografije i ravnomjernog razvoja Hrvatske.
Hrvatska se često kritizira zbog nedovoljne samodostatnosti u pojedinim sektorima. Možemo li realno govoriti o većoj prehrambenoj suverenosti?
- Moramo imati ambiciju povećavati vlastitu proizvodnju tamo gdje za to imamo resurse i znanje. To ne znači zatvaranje tržišta niti ideju da jedna država mora proizvesti apsolutno sve što troši. Hrvatska je dio jedinstvenog europskog tržišta i to je naša velika prednost. Ali postoje sektori u kojima možemo i moramo napraviti više. Posebno kad govorimo o stočarstvu, preradi, navodnjavanju i korištenju poljoprivrednog zemljišta. Vlada je postavila cilj dodatno povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje na 3,8 milijardi eura. Važno je da iza te brojke stoji stvarna proizvodnja i veća dodana vrijednost koja ostaje hrvatskom proizvođaču. Hrvatska ne treba biti samo proizvođač sirovine. Trebamo jačati preradu, brendiranje i plasman hrvatskih proizvoda.
Istoga dana kad se održava konferencija "Tko nas hrani", u Splitu se sastaju čelnici MED9, a Hrvatska predsjeda tom skupinom. Koliko je to povezano s ovom raspravom?
- Više nego što se možda čini. Hrvatska je generacijsku obnovu u poljoprivredi i ruralni razvoj stavila među prioritete svog predsjedanja MED9. Mediteranske države prve osjećaju neke od posljedica klimatskih promjena – sušu, ekstremne temperature i pritisak na proizvodnju hrane. Zato je važno što se o tim pitanjima više ne razgovara samo u poljoprivrednom resoru, nego na najvišoj političkoj razini.
Summit u Splitu kojim predsjeda predsjednik Vlade Andrej Plenković, uz sudjelovanje europskih čelnika, dolazi u trenutku kad se oblikuju budući europski prioriteti i novi višegodišnji proračun. Hrvatska tu ima priliku biti aktivan sudionik i kreator europskih politika, što smo tijekom prošlih godina već pokazali na nizu važnih pitanja. upom
Sadržaj nastao u suradnji s EPP Grupom
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....