Na otvaranju drugog dana summita zemalja okupljenih u Inicijativi triju mora u dubrovačkom hotelu Valamar Lacroma sadašnji i bivši šefovi država članica ukazali su na važnost nuklearne energije u energetikama njihovih država i Europe.
- Poljska razvija nuklearnu elektranu u suradnji s američkom kompanijom Westinghouse, što je način kako jačati ukupne odnose s SAD-om. Mi se nadamo da nećemo stati na jednoj nuklearnoj elektrani u suradnji sa SAD-om, nego da ćemo imati i drugu i treću - kazao je bivši predsjednik Poljske Andrzej Duda, uz bivšu predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović jednu od začetnica Inicijative triju mora.
Rumunjski predsjednik Nicușor Dan podsjetio je da je Rumunjska udvostručila svoje nuklearne kapacitete te najavio da će ta članica EU-a biti prva zemlja u ovom dijelu svijeta u koju će Svjetska banka uložiti u razvoj nuklearne energije.
Jesu li SMR rješenje za energetske probleme? U Hrvatskoj su dosta spominjani
Zaokret u Litvi
Gitanas Nausėda, predsjednik Litve, uveo je u raspravu male modularne reaktore (SMR) kao rješenje opskrbe nuklearnom energijom.
- Male modularne reaktore vidimo kao rješenje sigurnosti i stabilnosti opskrbe strujom. U javnosti Litve vidimo i promjenu stava oko upotrebe nuklearne energije u proizvodnji struje. S korištenjem SMR-a zaokružili bismo proces energetskog osamostaljivanja u odnosu na izvore energije iz Rusije, naglasio je Nausėda, podsjetivši kako je Litva bila nuklearna država do 2010., a dvije godine nakon toga, kazao je, dogodila se nesreća u Fukušimi.
- U Litvi smo imali i referendum s iskazanim stajalištem građana o nuklearnoj energiji koje je bilo negativno. No, nakon toga bilježimo velike manjkove u proizvodnji električne energije, što pokušavamo nadoknaditi proizvodnjom iz obnovljivaca. Trenutačno smo na 70 posto proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji. Proizvodnja iz sunca i vjetra ima svoje prednosti, kao što je cijena, ali i ograničenja, kao što su dostupnost i stabilnost opskrbe. Zato bi SMR-ovi mogli biti rješenje, poentirao je predsjednik Litve.
Predsjednik Češke Petr Pavel založio se za uravnoteženi pristup strateškim energetskim odlukama u Europi.
- Kod pristupa nuklearnoj energiji imamo crno-bijeli pristup, a naš pristup energetici mora biti otvoren, bez preduvjerenja. Češka nikada neće proizvoditi električnu energiju iz vjetra kao Danska i nikada neće imati hidroelektrane kao Austrija. Uvijek ćemo biti ovisni o energetskim miksevima, poručio je Pavel.
Dubiozne cijene
I za predsjednika Latvije Edgarsa Rinkēvičsa SMR-ovi su rješenje koje bi, kako je kazao, podržao.
- S druge strane, moramo biti svjesni dubokog animoziteta među građanima u pogledu nuklearne energije. Uostalom, nedavno je obilježena godišnjica velike nesreće u Černobilu, naznačio je Rinkēvičs. Domaćin skupa, premijer Andrej Plenković, podsjetio je da su Hrvatska i Slovenija nuklearne zemlje.
Iznenadna najava: Češka se uključuje u francuski nuklearni projekt?
- Budući da je nuklearna elektrana u Sloveniji, u Hrvatskoj nije razvijen osjećaj da smo mi i nuklearna država. Otvoreni smo za nuklearnu energiju kao dio europske energetske sigurnosti. U Hrvatskoj nuklearna energija već je dio energetskog miksa. Negativne odluke u odnosu na nuklearnu energiju donesene u Njemačkoj i Belgiji donesene su nakon nesreće u Fukušimi i možemo kazati da su bile odraz trenutka u kojem su donesene, a ne ekonomski opravdane, komentirao je premijer.
Slovački predsjednik Peter Pellegrini ocijenio je kako se u Europi previše priča o energetskim kapacitetima, a premalo o cijenama električne energije i načinu kako se one formiraju.
- U Slovačkoj se 70 posto električne energije proizvodi iz nuklearnih elektrana, a ostalo iz elektrana na obnovljive izvore energije. Nemamo nijednog megavata struje proizvedene iz plina. S druge strane, na europskom tržištu električne energije cijene su vezane uz cijenu plina. Pa imamo situaciju da se u našoj nuklearci električna energija proizvodi po cijeni od pedesetak eura za megavatsat, ali se na tržištu prodaje po cijeni od 100 ili 120 eura za megavatsat. To je možda odlično za proizvođače, ali je loše za industriju, komentirao je Pellegrini. Založio se za raspravu na Starom kontinentu kako regulirati cijene električne energije bez ovisnosti o cijenama plina.
Bivši i sadašnji šefovi država članica izrazili su suglasnost oko toga da je energetska sigurnost isto što i sigurnost Europe. Ocijenjeno je da se u posljednjih deset godina otkako postoji Inicijativa triju mora zajednički rad na energetskoj sigurnosti pojačao, ali je izražena potreba za jačim povezivanjem elektroenergetskih mreža unutar Inicijative i EU-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....