nastavak prakse

Subvencioniranje kredita produljeno do kraja 2023., nastavljen i rast cijena nekretnina: ‘Ovo nije idealna mjera‘

Za subvencioniranje stambenog zbrinjavanja država je od 2017. do 2021. izdvojila 263,5 milijuna kuna
 Tomislav Kristo/Cropix

Vlada je na prošlotjednoj sjednici usvojila izmjene i dopune zakona o subvencioniranju kredita, čime je nastavljena praksa učestalih promjena tog zakona donesenog 2017. godine. Kako bi se mjera stambenog zbrinjavanja nastavila i dalje, kazao je Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, bilo je potrebno izmijeniti postojeći zakonodavni okvir kojim je propisano da se pozivi APN-a raspisuju samo do kraja ove godine. Primjena zakona produljena je do kraja 2023. godine. Uz to, pojasnio je Horvat, sada zakon jasnije definira da subvenciju ne mogu tražiti oni koji su to pravo već ostvarili, jasniji je i status malodobne djece na koje se ostvaruje dodatna subvencija, uređuje se rok obvezne prijave prebivališta za korisnika kredita i članove kućanstva, a dodatno se omogućava da se uplaćena sredstva subvencija ne moraju vratiti u državni proračun ako se stan ili kuća prodaju radi gradnje veće kuće. Za subvencioniranje stambenog zbrinjavanja država je od 2017. do 2021. godine ukupno izdvojila 263,5 milijuna kuna, a u dvije iduće godine u planu je iznos od po 50 milijuna kuna.

Kada je riječ o odobrenim zahtjevima, koji se od ove godine zaprimaju dva puta godišnje, od 2017. godine ukupno ih je odobreno 17.000. U posljednjem krugu, od 28. rujna do 19. listopada ove godine, ukupno je pristigao 4561 zahtjev, odobreno ih je 4235, a dio se još nalazi na dopuni. Dok Vlada i korisnici subvencija smatraju da je ova, ponajprije demografska mjera, bila vrlo uspješna, stručnjaci iz područja nekretnina upozoravaju i na njegovu drugu stranu. Dubravko Ranilović, direktor Kastel agencije za trgovinu nekretninama i predsjednik strukovnog udruženja u HGK, kaže da je mišljene struke ostalo isto.

- Smatramo da subvencioniranje kredita nije idealna mjera jer generira povećanu potražnju u kraćem roku zbog čega podiže cijenu određenim nekretninama. Mjera ne dolazi onima kojima je najpotrebnija, jer je vrlo širokih kriterija. Mjera mora biti permanentna bez rokova, mora biti mjera koja neće poticati zaduživanje kreditima i mora biti određenija u smislu kategorija stanovništva koje će mjera obuhvaćati, kako bi zaista postigli efekte bitne cijelom društvu, kaže Ranilović.

Posljednji podaci DZS-a pokazuju da su cijene stambenih objekata u drugom kvartalu nastavile ubrzani rast, na kvartalnoj razini u prosjeku su rasle 1,8 posto, a na godišnjoj razini 8,3 posto. q mk

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 01:30