PADAJU REKORDI

Stručnjaci s Ekonomije napravili veliku analizu: Tri grada u Hrvatskoj prednjače u rastu cijena kvadrata

Unatoč padu broja kupoprodaja u prošloj godini, cijene i dalje rastu

Stanogradnja u Splitu u procvatu
 

 Nikola Vilic/Cropix

Pad broja kupoprodaja nekretnina u odnosu na 2021. za gotovo 13 posto, rast medijalne cijene prodanog stana na razini države za 15 posto na iznos od 1668 eura za ‘kvadrat‘, pad trgovine građevinskim i poljoprivrednim zemljište te rast broja prodanih kuća za četiri posto. To su najvažniji nalazi Pregleda tržišta nekretnina za prošlu godinu koji su izradili stručnjaci Ekonomskog instituta u Zagrebu (EIZG) predvođeni Ivanom Rašić.

- Medijalna cijena stana i apartmana od 1668 eura ukazuje da je polovica stanova prodana po toj cijeni i nižoj od nje, a polovica po toj cijeni i većoj od nje – pojasnila je Ivana Rašić, istaknuvši kako su kupoprodaje stanova i apartmana istisnule s prvog mjesta najprodavanije vrste nekretnina poljoprivredno zemljište. Lani je, inače, zabilježen pad prodaje poljoprivrednog zemljišta za čak 34 posto u odnosu na 2022..

Osim na nacionalnoj razini, medijalna cijena prodanog stana osjetno je, u odnosu na 2021., rasla i u najvećim gradovima. Gledajući najveće zaključene medijalne cijene rekorder je Dubrovnik u kojem je ‘kvadrat‘ dosegao 2588 eura, zatim slijedi Split (2547 eura za ‘kvadrat‘) te Zagreb u kojem je zabilježena medijalna cijena od 1929 eura uz međugodišnji rast od 20 posto ili za 330 eura u odnosu na 2021.. Rekorde u manjim gradovima drže Rovinj s 2690 eura i Opatija s 2634 eura medijalne zaključene cijene prodanog stana za ‘kvadrat‘. Prosječna starost ‘protrgovanog‘ stana u Zagrebu u prošloj godini bila je 27 godina, dok je oko pet posto u kupoprodajama stanova bila novogradnja.

Svaki treći stan koji je lani promijenio vlasnika prodan je u Zagrebu. Kada se glavnom gradu dodaju ostala četiri najveća grada, njihov udio u svim kupoprodajama stanova doseže gotovo 67 posto. Više od tisuću stanova, naime, lani je, osim u Zagrebu, promijenilo vlasnika još samo u Rijeci (1683 stana), Splitu (1496), Zadru (1116) i Osijeku, u kojem je ‘protrgovano‘ 1037 stanova. U glavnom gradu, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji ‘kvadrat‘ stana je lani bio četiri puta skuplji nego u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a duplo skuplji nego, primjerice, u Osječko-baranjskoj županiji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 21:09