Strelovit skok cijena plina, Uprava LNG terminala na Krku najavila veliko povećanje kapaciteta

Trgovanje na najvažnijim europskim burzama plina, nizozemskom TTF-u i u austrijskom Baumgartenu, jutros je počelo s cijenama većim od 55 eura za megavatsat, čime je produbljen ovotjedni trend povećanja cijena pod očitim utjecajem nastavka rata u Arapskom zaljevu.

Još početkom prošlog tjedna, podsjetimo, dok je snazi bio Memorandum o razumijevanju SAD-a i Irana, na TTF-u, primjerice, u futures ugovore o kupoprodaji plina bile su ugrađene cijene manje od 45 eura za megavatsat. Istovrsno se trgovanje početkom ožujka ove godine, kada se još uvijek vjerovalo da će zračni udari SAD-a i Izraela na Iran i odgovori Irana po neprijateljskim ciljevima biti kratkog vijeka, odvijalo po cijenama od 31 eura za megavatsat.

Kako je eskalacija rata u Arapskom zaljevu u drugoj polovici ožujka i u travnju "napredovala", donijevši i totalnu blokadu Hormuza, kroz koji jedan od najvećih svjetskih izvoznika plina, Katar, prevozi plin prema Europi i Aziji, tako je rasla i cijena plina na nizozemskoj burzi, dostižući i više od 60 eura za megavatsat. Druga polovica svibnja i početak lipnja donijeli su značajno smirivanje cijena na TTF-u, ali sada su na djelu novi skokovi s opcijom dostizanja spomenutih rekorda iz druge polovice ožujka.

Nastavak neizvjesnosti

Reakcija sudionika trgovanja na burzi u Baumgartenu na proljetnu eskalaciju rata u Arapskom zaljevu bila je nešto blaža nego na TTF-u, no i u tom slučaju uz izraženi rast od 55 posto kada se usporede prosječne cijene futuresa na austrijskoj burzi za travanj s istovrsnim podacima za ožujak. Već u lipnju se na Baumgartenu bilježi međumjesečni rast od četiri posto s dostignutom prosječnom cijenom od 48 eura za megavatsat, a 13. srpnja zaključna cijena futuresa na spomenutoj burzi iznosila je 52 eura.

Osim nastavka neizvjesnosti oko katarskih isporuka plina Hormuzom, cijene na europskim burzama prema gore usmjeravaju i pripreme Europe za novu sezonu grijanja. Samo u prva dva tjedna srpnja popunjenost europskih skladišta plina, prema podacima udruženja Plinska infrastruktura Europe, povećana je za tri posto i s 15. srpnjem iznosi 55 posto. U proteklih mjesec dana popunjenost skladišta članica Unije povećana je za deset posto. Još uvijek je to slabija popunjenost u odnosu na, primjerice, prošlu godinu. Sredinom srpnja 2025. prosječna popunjenost skladišta članica EU iznosila je 63 posto.

Osim otežane dobave ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Katara, na slabiju popunjenost skladišta utječe i bolja povezanost plinovodima unutar Unije, što članicama omogućuje interventne kupnje plina ako se za to ukaže potreba. Među članicama Unije koje su ulaganjima u plinovode smanjile potrebu za skladištenjem plina je i Hrvatska. Naše jedino skladište plina u Okolima 15. srpnja bilo je na 49 posto popunjenosti, dok je, primjerice, sredinom srpnja 2024. bilo na 66 posto popunjenosti. U međuvremenu je u LNG terminalu na Krku i u domaće plinovode s interkonekcijama prema Sloveniji uloženo oko pola milijarde eura.

Proširenje na Krku

Kompanija LNG Hrvatska koja upravlja terminalom na Krku, prema najavi njezina predsjednika Uprave Ivana Fugaša portalu Bloomberg, namjerava u idućoj godini dodatno povećati komercijalni kapacitet terminala za 30 posto.

- Komercijalni kapacitet terminala na Krku trebao bi se početkom 2027. povećati za milijardu prostornih metara godišnje, na ukupno 4,5 milijardi prostornih metara godišnje - izjavio je u intervjuu Fugaš, najavivši kako LNG Hrvatska aukciju za povećani kapacitet terminala planira održati u prvom tromjesečju iduće godine, s ugovorima koji će vrijediti do 2040.

Prema službenim podacima LNG-ja Hrvatske, trenutačni maksimalni kapacitet terminala na Krku je 6,1 milijardu prostornih metara ukapljenog prirodnog plina, a komercijalni kapacitet postrojenja je 3,4 milijarde prostornih metara. Terminal je, podsjetimo, u prethodne dvije godine prošao investiciju proširenja maksimalnog kapaciteta za prihvat i otpremu ukapljenog prirodnog plina s 3,9 milijardi na 6,1 milijardu prostornih metara. U središtu investicije proširenja bila je nabava novog modula za uplinjavanje iz Norveške, vrijednog 50 milijuna eura. Zajedno s ulaganjem u plinovod kojim se LNG otprema s Krka prema unutrašnjosti države, kompletna investicija u proširenje terminala iznosi 180 milijuna eura.

- Cijene LNG-ja Hrvatska među najnižima su u Europi, osobito ako radite usporedbu na temelju zajedničkih troškova terminala i plinovoda. Ako na aukciji iduće godine prodamo sve, mogli bismo razmisliti o dodavanju kapaciteta, no ta se odluka mora donijeti na državnoj razini - prenosi Bloomberg Fugašev istup o proširenju terminala.

Prvi čovjek LNG-ja Hrvatska podsjetio je da su kapaciteti terminala zakupljeni do 2036. te je otkrio da će dvije trećine plina koji su naručili zakupci dolaziti iz SAD-a, oko 11 posto iz Trinidada i Tobaga te oko devet posto iz Alžira. Bloomberg prenosi i Fugaševu tvrdnju da "rat na Bliskom istoku dosad nije nimalo utjecao na isporuke, što bi se moglo promijeniti ako se takva situacija dugoročno nastavi".