Otvara se Registar stanovništva, u njemu se pojavilo 300 tisuća ljudi više: ‘Ma to je do metodologije...‘

U Središnjem registru stanovništva, ambicioznom projektu Ministarstva financija koji nakon višegodišnje pripreme postaje dostupan 1. lipnja, ukupno su popisane 5,640.424 osobe. Od toga je oko 4,185.000 hrvatskih državljana, stranaca je 233.000, a hrvatskih stranih državljana, onih koji imaju hrvatski OIB, je 1,221.000.

No, sve su to još uvijek privremeni podaci, kao i svi drugi koje sadrži obuhvatni registar stanovništva, a građani će ih do kraja listopada moći provjeriti i ažurirati. Kako je pojasnio ministar financija Tomislav Ćorić prilikom predstavljanja projekta, registar će biti u upotrebi od 1. siječnja iduće godine, kada će ih početi koristiti sva tijela RH i nositelji "određenih ekonomskih i socijalnih politika radi kvalitetnijeg provođenja mjera i učinkovitijeg upravljanja našim gospodarstvom".

Velika razlika

Projekt je zamišljen kao baza podataka koja bi državi omogućila precizniji uvid u sastav i ekonomski položaj kućanstava, s ciljem učinkovitijeg usmjeravanja socijalnih naknada, poreznih olakšica i drugih državnih potpora prema onima kojima su doista potrebne. Kada je riječ o broju stanovnika koje obuhvaća, očito je da postoji značajna razliku u odnosu na posljednji popis stanovništva. Njime je evidentirao 3,874.000 osoba, dok je po registru hrvatskih državljana 4,185.000 osoba, što znači da ih 311.000 više.

Hrvatska je prošle godine imala 3,86 milijuna stanovnika, 0,2 posto više nego 2023.

- Razlika proizlazi iz metodologije i obuhvata. Dok je DZS u popisu stanovništva ubrojio samo one koji su na teritoriju Hrvatske bili najmanje 12 mjeseci, registar stanovništva odnosi se na stanje u datom trenutku - pojasnio je Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave. Koji je podatak relevantniji, ostaje vidjeti.

Po pitanju broju kućanstava, u registru je njih 851.000 višečlanih, dok je onih jednočlanih više od dva milijuna. No, kako su pojasnili u Ministarstvu, vrlo je vjerojatno da će nakon ažuriranja njihov broj biti manji jer postoje slučajevi gdje nije bilo moguće upariti OIB-e, pa se primjerice, bračni par vodi odvojeno. Onima koji budu tražili ostvarivanje određenih prava svakako će biti u interesu da su im kućanstva brojnija. Ipak, registar stanovništva trebao bi smanjiti zloporabe.

Za razliku od prijašnje prakse, više neće biti moguće da ista osoba bude član više kućanstava jer zakon sada vrlo precizno definira taj status. Upravo je to primjer koji ministar Ćorić navodi kao najčešći oblik izigravanja sustava. "Da bi ostvarili veća prava, prikazivao se veći broj članova. S registrom to više neće biti moguće", kazao je.

Besplatne potvrde

Za svaki nedostajući ili netočan podatak u registru građani će zahtjev moći podnijeti kroz samu aplikaciju. Ispravak se obavlja u "temeljnim registrima", tamo gdje je evidentiran pogrešan podatak, a registar je samo kanal koji informacije prosljeđuje nadležnim institucijama. U svakom slučaju, od 1. siječnja 2027. godine institucije će početi koristiti podatke iz registra, a građani više neće morati obilaziti različite institucije radi pribavljanja potvrda. To bi trebalo pojednostaviti administrativne postupke. Potvrda će biti besplatne za građane, a korisnici registra će također moći koristiti podatke bez naknade.

Državna tajnica Tereza Rogić-Lugarić je pojasnila da su korisnici tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave te druge institucije koje u svom radu trebaju određene podatke za upravne i druge postupke. Građani će također imati mogućnost vidjeti tko je i po kojoj osnovi pristupao njihovim podacima.