Drastične razlike

Šokantni podaci nove analize: Za jednu kuću u Splitu može se kupiti njih 100 u Bjelovaru!

Najskuplji kvadrat kuće prema medijalnoj cijeni plaćao se u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Ilustracija
 Srdjan Vrancic /Tom Dubravec/Neja Markicevic/ CROPIX

Dramatična razlika između sjevera i juga Hrvatske ogleda se u cijenama obiteljskih kuća, prema zadnjoj analizi Ministarstva graditeljstva i Ekonomskog instituta u Zagrebu - "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2018".

Riječ je o stvarnim cijenama transakcija pa ta analiza najvjernije pokazuje stanje na tržištu nekretnina u Hrvatskoj. Tako je na području Bjelovara zabilježena najniža medijalna cijena kvadrata obiteljske kuće od 36 kuna (cijena prema kojoj je polovica svih prodanih kvadrata bila skuplja, a druga polovica jeftinija od te cifre). Nakon toga je Koprivnica (54), Virovitica (62) i Požeško-slavonske županija (86 kuna).

Najskuplji kvadrat kuće prema medijalnoj cijeni plaćao se u Splitsko-dalmatinskoj županiji (4.354 kuna), Primorsko-goranskoj (4.334) i Šibensko-kninskoj (4.228). Prema brojkama analize, značilo bi to da se za cijenu jedne kuće od stotinjak kvadrata u Splitu, može kupiti stotinu kuća iste veličine u, primjerice, Bjelovaru.

Ekonomski institut

Može li to stvarno biti tako upitali smo jednu od autorica analize Marušku Vizek, znanstvenicu s Ekonomskog instituta. Ona nam je pojasnila da podaci stvarno ukazuju na ogromne regionalne razlike u cijenama nekretnina, ali one mogu biti i dodatno uvećane ako podaci iz eNekretnina, sustava iz kojeg su prikupljali kupoprodajne ugovore, nisu evaluirani.

- Drugim riječima, moguće je da se u kupoprodajne ugovore stavljaju namjerno niže cijene od tržišnih kako bi se umanjio iznos poreza na promet nekretnina, pa onda za posljedicu možemo imati još veće razlike u cijenama među regijama – objasnila je.

Zagreb, 120218.
NSK.
Konferencija Digitalna (R)evolucija, koju organizira Hrvatska udruga poslodavaca, odrzana je u Atriju Nacionalne i sveucilisne knjiznice. Konferencija je odrzana pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetnistva i obrta i u medijskom partnerstvu s Hanza Medijom, a okuplja kreatore i stratege digitalne ekonomije i digitalnog drustva.
Na fotografiji: Maruska Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / Hanza Media
Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek

Što se stanova tiče, ista analiza navodi da je u 2018. prodano 23.736 stanova i apartmana ukupne vrijednosti od 13,2 milijarde kuna. Na prvom se mjestu s medijalnom cijenom stana/apartmana od 12.158 kuna po kvadratu nalazi Dubrovačko-neretvanska županija, iza koje slijedi Splitsko-dalmatinska županija s cijenom od 11.669 kuna te Grad Zagreb s cijenom od 9.459 kuna.

Medijalna cijena stana/apartmana u ostalim se županijama kretala u rasponu od 2.967 kuna po kvadratu u Vukovarsko-srijemskoj županiji do 5.840 kuna u Osječko-baranjskoj županiji. Značilo bi to da se za jedan kvadrat u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u Vukovarsko-srijemskoj županiji moglo kupiti 4,1 kvadrata jer razlika u medijalnoj cijeni po kvadratu između te dvije županije iznosi čak 9.191 kunu.

Ekonomski institut

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 22:02