‘Smatramo da će NPOO ojačati našu konkurentnost u poljoprivredi i prehrambenoj industriji‘

Plan oporavka

HGK je posebno zainteresirana za one komponente Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. s mogućim neposrednim i brzim razvojnim utjecajem na gospodarstvo, pritom ne umanjujući važnost javnih reformi koje su potrebne u smislu stvaranja povoljnog općeg poslovnog okruženja te kvalitetne socijalne i društvene infrastrukture.

Promatrajući prijedlog NPOO-a iz perspektive sektora proizvodnje hrane, vidljivo je kako su glavne javne reforme i pripadajuće „investicije“ predviđene unutar komponente "Gospodarstvo" (s financijskom alokacijom od 53,4 % u odnosu na ukupna raspoloživa sredstva za provedbu NPOO), i to u sklopu dvije potkomponente. Prva su sektorski usmjerene podkomponente "Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom", s alokacijom od 2,0 % (988 milijuna HRK) u odnosu na ukupna raspoloživa sredstva NPOO-a, vezana uz pretežito javnu infrastrukturu sektora primarne proizvodnje hrane. Druga su horizontalno usmjerene komponente "Jačanje konkurentnosti i zelena tranzicija gospodarstva", s alokacijom od 12,4 % (6,069 milijardi HRK) u odnosu na ukupna raspoloživa sredstva NPOO-a, vezana uz sve sektore gospodarstva, što očekujemo da uključuje i primarnu poljoprivrednu proizvodnju i prerađivačku industriju u segmentu proizvodnje hrane i pića.

Sektorski usmjerena NPOO komponenta "Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom" vezana je uz javne reforme i s njima povezane javne investicije - Izgradnju i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće, Komasaciju poljoprivrednog zemljišta, Program trajnog praćenja stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta, Digitalnu transformaciju javnih usluga u poljoprivredi, Pametnu poljoprivredu, Sustav sljedivosti i Infrastrukturno opremanje banke hrane i posrednika u lancu doniranja hrane. Predložene investicije unutar komponente u funkciji su rješavanja strukturnih problema hrvatske poljoprivrede, međutim zbog kompleksnosti provedbe i s obzirom na vremensko ograničenje NPOO-a (krajnji rok za realizaciju projekata je 31. kolovoza 2026), mogla bi se dovesti u pitanje njihova realizacija. Primjer je komasacija koja je vrlo složen i skup mehanizam i zahtijeva sveobuhvatnu prilagodbu zakonodavnog okvira u nekolicini područja (vlasništvo, nasljeđivanje, obavezni odnosi, katastar, zemljišne knjige). Uspješnost realizacije u navedenim rokovima dijelom dovodi u pitanje i još uvijek složena situacija s raspolaganjem državnim poljoprivrednim zemljištem.

Polažemo velike nade kako će kroz NPOO komponentu "Jačanje konkurentnosti i zelena tranzicija gospodarstva" biti moguće ostvariti bespovratnu potporu za realizaciju konkretnih investicija privatnog sektora, uključujući kako investicije proizvođača iz sektora primarne poljoprivredne proizvodnje, tako i proizvođača iz sektora prehrambene industrije, a koje su vezane uz ostvarenje ciljeva zacrtanih obvezujućim Zelenim planom Europske unije, u domeni energetske učinkovitosti, korištenju obnovljivih izvora (uključujući biomasu) za proizvodnju energije, kružno gospodarstvo, zaštitu okoliša, zaštitu biološke raznolikosti, te digitalnu transformaciju EU gospodarstva. Nadamo se kako će NPOO, zajedno s ostalim razvojnim dokumentima RH vezanih uz korištenje Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda i fonda za ruralni razvoj te Europskog fonda za regionalni razvoj, a radi se o Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike za RH i Operativnom programu Konkurentnost i kohezija, osigurati jačanje konkurentnosti i povećanje samodostatnosti u sektorima poljoprivrede i prehrambene industrije koji čine preko 6 % bruto dodane vrijednosti ukupnog hrvatskog gospodarstva i zapošljavaju oko 9 % radnika.