U nastavku donosimo:
- što konkretno obuhvaća svaka faza sanacije lokacije bivšeg PPK Velebit i zašto je riječ o složenom zahvatu
- razliku između opasnog otpada u Gospiću i komunalnog otpada u spalionicama poput Beča i Kopenhagena
- ulogu cementara Holcim i Nexe u interventnoj oporabi te koje su im granice prihvata materijala
- administrativne zapreke za Cemex i učinke lokalnih odluka na nacionalno zbrinjavanje otpada
- koje su ključne mjere za trajnu kontrolu rizika, uz iskustva i stavove aktera uključenih u proces
Prema aktualnim podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sanacija lokacije bivšeg PPK Velebit u Gospiću službeno se dijeli u tri faze.
Tri faze
Prva faza odnosi se na oko 4500 tona otpada uz silos. Druga faza uključuje oko 650 tona otpada u velikim vrećama i oko 6000 tona opasnog i neopasnog otpada uskladištenog u objektima. Treća faza predviđa sanaciju gotovo 35.000 tona zakopanog otpada na površini od približno dva hektara.
Ukupno se, prema podacima Fonda, radi o oko 46.000 tona otpada, a ovih dana svjedočimo i pronalasku novih količina opasnog otpada ilegalno deponiranog i na drugim područjima Hrvatske.
Posljednjih se dana kao rješenja nude različite opcije, među kojima se najviše spominju spalionice otpada, a u novije vrijeme i cementare. Naravno, sva...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....