Unatoč geopolitičkim okolnostima, pa i mogućem energetskom šoku, Hrvatska bi dogodine trebala izbjeći recesiju te zadržati pozitivnu stopu rasta, ocjenjuje Ante Žigman, guverner HNB-a. U osnovnom scenariju HNB procjenjuje da će BDP nastaviti rasti po istoj stopi kao i ove godine, od 2,4 posto, dok bi se inflacija trebala kretati oko četiri posto.
"Nepovoljni scenarij podrazumijeva kretanje nafte između 100 i 90 dolara po barelu u razdoblju od tri godine, što je malo vjerojatno. U tom segmentu rast bi i dalje bio pozitivan, a inflacija bi bila negdje na sadašnjoj razini. Međutim, u osnovnom scenariju, rast bi u prosjeku bio iznad dva, a inflacija oko tri posto", pojasnio je Žigman na tradicionalnoj, petnaestoj konferenciji "Izazov promjene" u Poreču koju organiziraju Zagrebačka burza i Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO).
U izrazito nepovoljnom scenariju, cijene nafte u tom bi razdoblju bile 130 do 120 eura po barelu do 2028. godine, inflacija bi dosegla sedam posto, a BDP bi prosječno rastao ispod 1,5 posto.
Povećati produktivnost
Da bi Hrvatska zadržala sadašnje stope rasta, Žigman podsjeća da se mora povećati produktivnost, prije svega jer smo potrošili postojeći bazen radne snage. Dio ekonomskog rasta, kazao je, prelio se i na rast plaća, "što smanjuje konkurentnost hrvatskih poduzeća".
Zato smatra da bi radnik koji je dobio veću plaću trebao steći dodatno obrazovanje, dobiti alate koji mu omogućuju bolje korištenje tehnologije, da bi u srednjom roku mogao utjecati na rast produktivnosti.
Dodatni razlog tome je činjenica što je, prema podacima OECD-a, udio zaposlenih izloženih AI-u u Hrvatskoj znatno niži nego u razvijenim zemljama, ispod 30 posto. Kako je pojasnio, razlog tome je struktura hrvatske ekonomije, sa značajnim udjelom određenih djelatnosti u području usluga. To u suštini znači da ima manji potencijal za automatizaciju, odnosno broj zanimanja u kojima bi AI mogao značajno ubrzati dio zadataka.
Umjereni optimist ostaje i Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija, koji procjenjuje da će se inflacija sljedeće godine približiti ciljanoj razini i biti oko prosjeka eurozone, dok bi BDP trebao i dalje rasti znatno iznad europskog prosjeka. Okupljenoj financijskoj zajednici jasno je poručio da fiskalna stabilnost ostaje važan cilj Vlade, uz proračunski deficit ispod tri posto BDP-a i javni dug manji od 60 posto BDP-a. Nakon desetljeća velike transformacije hrvatskog gospodarstva, Bule je mišljenja da slijedi novo, izazovnije razdoblje, a ono podrazumijeva snažniji razvoj tržišta kapitala.
"Svi su znali da je pravi put ekonomska integracija s ostatkom Europe. Danas smo ipak na razini razvoja koja je znatno viša. Sada ulazimo u jednu fazu rasta koja će biti obilježena time da će komunikacija politika i strategija biti znatno teža. Imamo ekonomiju od gotovo sto milijardi eura, a promet na burzi od jedne milijarde. Na svima nama je da taj promet bude viši i zato idemo dalje u razvoj tržišta kapitala", naglasio je.
Pritom je podsjetio da je Ministarstvo financija tome već dalo značajan doprinos kroz izdanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa, od kojih su hrvatski građani dosad zaradili 430 milijuna eura kamata.
Anamarija Staničić, v.d. predsjednika Uprave HANFA-e, ocjenjuje da tržište kapitala danas izgleda bolje nego prije 10 do 15 godina, a za razliku od ranijih razdoblja, kada su indeksi rasli jer su to svi očekivali, danas su u pozadini ipak zdraviji temelji. Uključuju povoljna ekonomska kretanja i rast aktivnosti na tržištu, uz nekoliko uspješnih IPO-a.
"To znači da tržište obavlja upravo onu funkciju koju treba, da kompanijama osigura financiranje, da krenu u novu fazu razvojnog ciklusa, da mogu financirati investicije i rast", zaključila je.
Važnu ulogu za tržište kapitala imaju i mirovinski fondovi, ali njihova primarna funkcija, kako su naglasili Melita Čičak iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Kristijan Buk, predsjednik UMFO-a, jest osigurati adekvatne mirovine.
Trećina BDP-a
Danas u mirovinskim fondovima štede oko 2,4 milijuna građana i raspolažu imovinom od oko 29 milijardi eura. Prema riječima Buka, to znači da je "iznos od trećinu BDP-a na osobnim računima naših građana". Unatoč brojnim kritikama drugog mirovinskog stupa, ističe da su ostvareni prinosi vrlo zadovoljavajući.
"U 25 godina poslovanja hrvatskim smo građanima zaradili 11,3 milijarde eura, a ostvareni prinos bio je iznad inflacije", istaknuo je. Ocjenjuje da se znatno popravio i udjel onih koji koriste dvostupnu mirovinu, ali da bi on bio još veći, Čičak ističe da će, uz dosadašnje zakonske izmjene, biti potrebni i dodatni poticaji. To uključuje financijsku pismenost, tako da građani bolje razumiju što je to kapitalizirana štednja, posebno u fazi isplate. Po njezinu mišljenju, moraju biti upoznati s time koje posljedice, primjerice, ima (ne)usklađivanje s inflacijom ili podizanje 20 posto štednje iz drugog stupa odmah.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....