VELIKA PROMJENA

Sad je jasno tko je na ‘nišanu‘ Vlade i koje tvrtke su najveće žrtve novog nameta!

Budući da zakon stupa na snagu 2027., tvrtke imaju opciju prilagoditi bilancu neplaćanju poreza

Tomislav Ćorić

 Damjan Tadic/Cropix
Budući da zakon stupa na snagu 2027., tvrtke imaju opciju prilagoditi bilancu neplaćanju poreza

Budući da će osnovica za obračun najavljenog poreza na ekstraprofit poduzećima biti ova godina, tvrtke koje bi mogle doći pod "mač" novog nameta imaju dosta prostora da do kraja godine usmjere svoje poslovanje tako da izbjegnu plaćanje najavljenog poreza.

Naime, prema obrazloženju spomenutog poreznog rješenja koje je na sjednici Vlade iznio ministar financija Tomislav Ćorić, eventualna porezna obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit za velike i srednje tvrtke nastupit će ako njihova profitna marža bude najmanje 15 posto veća od prosječne marže u 2023., 2024. i 2025.

- Riječ je o mjeri koja je adresirana na suvišne, odnosno prekomjerne profitne marže koje nastaju u pojedinim tvrtkama. Ovaj porez primjenjivat će se tako da će se bruto dobit kompanija u 2026. uspoređivati s prosjecima ostvarenima od 2023. do 2025. Dopušteno odstupanje od tog prosjeka bit će 15 posto, i to uslijed rasta produktivnosti pravne osobe - rekao je Ćorić.

image

Aktualni ministar financija Tomislav Ćorić (desno na slici) nije odlučio reaktivirati porez na dodatnu dobit iz 2022., već je najavio novi istovrsni propis i stopu oporezivanja.

Josip Bandic/Cropix

Najavio je da će porezna stopa na "ekstradobit" biti 50 posto, što zvuči pomalo drakonski, no pitanje je koga će uopće zahvatiti. Osim što tvrtke imaju na raspolaganju pola godine da smanje planiranu dobit kako ne bi došle pod "mač" oporezivanja ekstradobiti, već sada je jasno da će biti izuzetaka.

- Ovaj porezni tretman neće se odnositi na porezne obveznike koji više od 50 posto prihoda ostvaruju u inozemstvu, što je jasna poruka da štitimo izvoz - otkrio je ministar Ćorić.

Marže na gornjoj granici

Zaštita izvoza navodi na zaključak da se na "ciljniku" Ministarstva financija nalaze trgovina, financijski sektor i telekomunikacije, u kojima posluje većina kompanija na listi 20 najvećih tvrtki po ostvarenom prihodu i dobiti, primjerice u 2024. godini.

- Marže u našoj trgovini blizu su gornje granice marži koje se ostvaruju na najrazvijenijim europskim tržištima ili su malo iznad europskog prosjeka. Je li to dovoljno da ih se dodatno oporezuje, otvoreno je pitanje - rekao nam je konzultant Drago Munjiza s dugim stažem na upravljačkim pozicijama u domaćim trgovačkim lancima.

Pretpostavljajući da je namjera države dodatno oporezivati rast bruto marži u nekoj godini u odnosu na prethodne, Munjiza ocjenjuje kako, barem kada je riječ o trgovini, taj rast u pravilu nije značajno izražen. Uz to, dodaje, rast profitnih marži u trgovini treba usporediti s drugim sektorima, poput financijskog ili telekomunikacijskog.

image

Tomislav Ćorić

Damjan Tadic/Cropix

- Bilo koji vlasnik biznisa, financijer ili konzultant iz baza podataka koje su im na raspolaganju lako će vam izračunati gdje su marže veće od uobičajenih, pa je vjerojatno i netko u državnoj administraciji to izračunao - zaključuje Munjiza.

Označene 192 tvrtke

Najavljeni porezni propis o ekstradobiti uslijedit će tri godine nakon donošenja Zakona o dodatnom porezu na dobit. Riječ je, podsjetimo, o zakonu koji se, uz poreznu stopu od 33 posto, primjenjivao u kriznoj 2023. i bio usmjeren isključivo na tvrtke s godišnjim prihodima većim od 40 milijuna eura. Pod "mač" oporezivanja dodatnim porezom na dobit dolazile su tvrtke koje su u godini oporezivanja ostvarile 20 posto veću dobit od prosječne dobiti između 2018. i 2021. godine. Sličnosti u odnosu na novi zakonski prijedlog o ekstraprofitu nameću se same po sebi. Odgovor na pitanje zašto u antiinflacijskom programu Vlade nije aktiviran već postojeći propis o oporezivanju ekstraprofita, nego se ide na novi, bit će poznat nakon što se javnosti predstavi sadržaj novog propisa, a izgledno je i da će ministar financija morati sastaviti pravilnik o primjeni poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti.

image

Sjednica Vlade RH

Damjan Tadic/Cropix

Kao potencijalnu bazu za oporezivanje dodatnim porezom na dobit Vlada je 2022. označila 192 tvrtke. S obzirom na spomenuta ograničenja u naplati poreza na prekomjerne profitne marže, sada bi obuhvat oporezivanja mogao biti znatno uži. U svakom slučaju, od dodatnog poreza na dobit država je 2023. prikupila 236 milijuna eura. Koliki prihod Ministarstvo financija "gađa" nametom na prekomjerne profitne marže bit će jasno iz prijedloga državnog proračuna za 2027., kada će porez biti u primjeni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. svibanj 2026 19:29