Nakon 22 godine ruski plinski div Gazprom poslovnu je godinu završio s gubitkom. Prema izvješću Reutersa, Gazprom je 2023. zaključio s neto gubitkom od 629 milijardi rubalja zbog sve manje trgovine plinom s Europom, nekoć njegovim glavnim tržištem, te kao rezultat sankcija i zatvaranja plinovoda prema kontinentu.
Lani je Gazpromov ukupni prihod potonuo za 27,4 posto, na 8,5 bilijuna rubalja. Prihod od prodaje plina, prema izvješću novinske agencije TASS, bio je "upola manji nego u 2022. i iznosio je 3,1 bilijun rubalja".
Prihod od prodaja nafte, plinskog kondenzata i "proizvoda od obrađenog plina" porastao je za 4,3 posto, na 4,1 bilijun rubalja.
Iako od početka prošle godine Gazprom ne objavljuje podatke o izvozu, Reuters je na temelju podataka europske grupe za transport plina Entsog i dnevnih Gazpromovih izvješća o tranzitu plina preko Ukrajine izračunao da je izvoz plina u Europu u 2023. otprilike prepolovljen, na 28,3 milijarde kubika.
Gazprom trenutno dostavlja plin Europi cjevovodom koji samo na jednoj točki prelazi granicu s Ukrajinom. Drugu tranzitnu točku Ukrajina je blokirala zbog, kako su naveli, preusmjeravanja plina na područje pod ruskom kontrolom.
U svojoj analizi The Guardian je istaknuo kako rezultati pokazuju dramatičan pad tvrtke, koja je od raspada Sovjetskog Saveza bila jedna od najmoćnijih u Rusiji, a njene zalihe plina često su korištene kao poluga u sporovima sa susjedima kao što su Ukrajina i Moldavija.
Analitičari su očekivali neto prihod od 447 milijardi rubalja, prema novinskoj agenciji Interfax. Prema analizi Reutersa, bio je to prvi godišnji gubitak Gazproma od kasnih 1990-ih/ranih 2000-ih, kada je Alexey Miller, saveznik tada novoimenovanog predsjednika Putina, preuzeo tvrtku 2001. godine.
