Vlada je na sjednici u četvrtak predložila rebalans proračuna za ovu godinu povećavši prihode za 1,1 milijardu eura u odnosu na izvorni proračun, na 27,7 milijardi eura, dok se rashodi povećavaju za 1,2 milijarde eura, na 29,3 milijarde eura.
Ministar financija Marko Primorac pobrojao je stavke koje najviše doprinose povećanju rashoda, pa tako na mirovine i mirovinska primanja otpada gotovo 344 milijuna eura, na sanaciju šteta od potresa gotovo 275 milijuna eura, dok dodatna sredstva za peti paket Vladine pomoći građanima i gospodarstvu iznose gotovo 265 milijuna eura.
Od tih 265 milijuna eura, naveo je Primorac, na kompenzaciju porasta cijena energenata odnosi se 133 milijuna eura, na potpore umirovljenicima otpada 65,6 milijuna eura, potpore sustavu socijalne skrbi i hrvatskim braniteljima i nezaposlenima dosežu 32,5 milijuna eura, potpore u poljoprivredi i ribarstvu iznose 22 milijuna eura, a izdavanja za jednokratna novčana primanja korisnicima dječjeg doplatka 10,3 milijuna eura.
Osim toga, rastu i rashodi za zaposlene, uključujući i one koji rade u osnovnim i srednjim školama, a osiguravaju se i sredstva za isplate privremenih dodataka na plaću u državnoj i javnoj službi. Pritom, dodatno povećanje iznosi 223,2 milijuna eura, izvijestio je Primorac.
Nadalje, naknada u cijeni goriva za Hrvatske ceste i HŽ Infrastrukturu iznosi 92 milijuna eura, tu je i zgradnja plinovoda Zlobin-Bosiljevo te povećanje kapaciteta LNG terminala sa 75 milijuna eura, doprinos proračunu EU-a raste za 60 milijuna eura, dok je za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda poljoprivrednim proizvođačima, kao i za saniranje šteta od posljedica afričke svinjske kuge namijenjeno 37,9 milijuna eura.
Između ostalog, tu su i poticanje željezničkog putničkog prijevoza te upravljanje, organizacija i regulacija željezničkog prometa s 35,4 milijuna eura, za besplatan obrok za učenike u osnovnim školama rebalansom sredstva se povećavaju za 24,1 milijun eura, a za dodatni rodiljni dopust za 14,8 milijuna eura, izvijestio je Primorac.
Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u
Kada se sučele prihodi i rashodi, ministar je istaknuo da se očekuje smanjenje deficita proračuna opće države na 0,3 posto, s inicijalno planiranih 0,7 posto. "Ovo je prije svega odraz nastavka vođenja razborite fiskalne politike", poručio je.
Unatoč očekivanom deficitu, ali zahvaljujući gospodarskom rastu, očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 68 posto u 2022. na 60,7 u ovoj godini.
"Time smo opet nadomak granici utvrđenoj kriterijima iz Maastrichta od 60 posto. Stoga se ni na koji način o Hrvatskoj ne može govoriti kao o prezaduženoj državi"; rekao je Primorac.
Naime, Vlada je rebalansom revidirala projekciju gospodarskog rasta za ovu godinu na 2,8 posto.
Kako je istaknuo Primorac, unatoč visokoj inflaciji, monetarnom stezanju i slabijoj dinamici vanjske potražnje u prvoj polovici godine, nastavljena su povoljna gospodarskog kretanja, najviše potaknuta rastom osobne potrošnje, ali i izvozom usluga.
Snažan rast zaposlenosti i bruto plaća
Daljnja pozitivna očekivanja karakteriziraju i tržište rada, pa se tako u ovoj godini očekuje snažan rast broja zaposlenih za 2,4 posto. Također, istaknuo je Primorac, očekuje se porast bruto plaća zaposlenih u pravnim osobama za čak 14,6 posto.
Ministar se osvrnuo i na predložene izmjene i dopune Zakona o izvršavanju državnog proračuna za ovu godinu, izvijestivši da se planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu smanjuje za 363,8 milijuna eura i u ovoj godini se može provesti do ukupnog iznosa od 5,5 milijardi eura.
Planirani iznos tekućih otplata glavnica državnog duga se smanjuje za 164,3 milijuna eura, a u ovoj godini mogu se provesti do ukupnog iznosa od 4,2 milijarde eura, naveo je ministar financija.
Istaknuo je i da se planirani iznos zaduživanja za izvanproračunske korisnike državnog proračuna povećava za 1,5 milijardu eura i ukupno doseže 1,9 milijardi, dok se planirani iznos za tekuće otplate glavnice državnog duga povećava za 1,4 milijarde eura i ukupno iznosi 1,9 milijardi eura.
"Ovo je najvećim dijelom rezultat refinanciranja tri postojeća ‘jumbo‘ kredita Hrvatskih autocesta", naveo je Primorac.
Plenković: Rebalans važan za nastavak gospodarskog rasta
Premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade istaknuo je kao glavne razloge za rebalans povećanje izdvajanja za obnovu od potresa, plaće, mirovine, poljoprivrednike i vladine pakete pomoći građanima i gospodarstvu zbog inflacije.
U okviru rebalansa, kako je rekao, realiziraju se sredstva od posebnog poreza na dobit te su prihodi po stavci porezan na dobit veći za 360 milijuna eura od prethodno planiranih.
Nadalje, kazao je, inflaciju Vlada u ovoj godini procjenjuje na osam posto, što je više u odnosu na izvornu projekciju od nešto više od šest posto.
Rebalans je prema Plenkovićevim riječima važan za nastavak gospodarskog rasta, usporavanje inflacije i očuvanje društvene kohezije.
"U rebalansu se zrcale prilagođeni prioriteti, a to su provedba petog paketa mjera vlade, skrb o umirovljenicima odnosno rast mirovina, plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, nastavak obnove od potresa, pomoć poljoprivrednicima i svinjogojcima zbog afričke svinjske kuge, dodatna sredstva za besplatni obrok učenika u osnovnim školama, demografske mjere vezane uz rodiljni dopust, ulaganje u energetsku diversifikaciju i promet, rekao je Plenković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....