Podaci DZS-a

Realni sektor hrvatskog gospodarstva lani zabilježio rast poslovne aktivnosti

DZS je, naime, objavio osnovne godišnje strukturno-poslovne pokazatelje za nefinancijsko poslovno gospodarstvo
Ilustracija, radnici Končara
 Davor Pongračić / Hanza Media

Realni sektor hrvatskog gospodarstva u prošloj je godini u odnosu na 2017. godinu zabilježio nominalni rast poslovne aktivnosti - promet je porastao za 7 posto, dodana vrijednost za 7,2 posto, a broj zaposlenih za 0,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

DZS je, naime, objavio osnovne godišnje strukturno-poslovne pokazatelje za nefinancijsko poslovno gospodarstvo. Riječ je o djelatnostima industrije, građevinarstva, trgovine i nefinancijskih usluga, odnosno djelatnostima koje u najvećem dijelu čine tzv. realni sektor, objašnjavaju statističari.

U tom je dijelu gospodarstva, prema privremenim rezultatima, u prošloj godini aktivno poslovalo ukupno 153.363 poduzeća s nešto više od milijun zaposlenih osoba, a ta su poduzeća ostvarila ukupan promet (prihod od prodaje proizvoda i usluga) od 697,4 milijarde kuna te dodanu vrijednost u iznosu od 186 milijardi kuna.

Po podacima službene statistike, više od polovice poduzeća u prošloj je godini djelovao u područjima nefinancijskih usluga, što obuhvaća djelatnosti prijevoza i skladištenja, pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, informacije i komunikacije, poslovanje nekretninama, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti te popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstva.

U područjima nefinancijskih usluga u 2018. godini je aktivno poslovalo 77. 874 poduzeća, odnosno 50,8 ukupnog broja, a slijedi područje trgovine, u kojemu je poslovalo 35.205 poduzeća, odnosno 23 posto.

U području industrije (koja obuhvaća djelatnosti prerađivačke industrije, rudarstva i vađenja, opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom te opskrbe vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i djelatnosti sanacije okoliša) lani je aktivno poslovalo 21.461 poduzeće, a u građevinarstvu njih 18.823.

Statistika pokazuje da su dva područja zapošljavala više od dvije trećine ukupno zaposlenih - najveći je broj zaposlenih osoba bio angažiran u područjima nefinancijskih usluga (379.252 zaposlene osobe, odnosno 36,7 posto) te u područjima industrije (316.529 zaposlenih, odnosno 30,6 posto). Poduzeća u području trgovine imala su najveći udio u ostvarenom prometu - 271,3 milijarde kuna, odnosno 38,9 posto.

Slijede poduzeća u područjima industrije s ostvarenim prometom od 219,7 milijardi kuna, odnosno 31,5 posto. Poduzeća u područjima nefinancijskih usluga lani su ostvarila promet od 157,4 milijarde kuna (udio od 22,6 posto), a u područjima građevinarstva gotovo 49 milijardi kuna (udio od 7 posto).

Statistički podaci pokazuju i da su poduzeća iz sva četiri područja u prošloj godini povećala prihod od prodaje proizvoda i usluga - u područjima industrije za 5,1 posto, nefinancijskih usluga za 5,9 posto, trgovine 8,6 posto te građevinarstva za 10,8 posto. Poduzeća iz tzv. realnog sektora lani su ostvarila ukupnu dodanu vrijednost prema troškovima proizvodnih čimbenika od 186 milijardi kuna, što je 7,2 posto ili oko 13 milijardi kuna više nego godinu ranije.

U ukupnoj dodanoj vrijednosti poduzeća iz dva područja djelatnosti imaju udjele veće od 30 posto - iz područja nefinancijskih usluga 38,1 posto (gotovo 71 milijarda kuna) te iz područja industrije 33,2 posto (61,7 milijardi kuna).

Poduzeća iz područje trgovine u ukupnoj dodanoj vrijednosti imala su udio od 21,3 posto (gotovo 36 milijardi kuna), a iz građevinarstva 7,4 posto (gotovo 14 milijardi kuna).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 17:04