Pripreme gradnji hidroelektrane HES Kosinj i najveće sunčane elektrane Korlat, utjecaj novog Vladinog paketa energetske pomoći na poslovanje HEP-a, uvođenje pametnih brojila u domaća kućanstva, daljnji pritisak geopolitičkih zaoštravanja na cijene energije i financijska konsolidacija HEP-a samo su neke od tema za razgovor s predsjednikom Uprave te kompanije Vicom Oršulićem. Budući da je razgovor vođen u tjednu kada je i HEP, u dubokoj sjeni poboljšanja Vladinog kreditnog rejtinga, izborio poboljšanje dugoročnog kreditnog rejtinga s Baa2 na Baa1 uz stabilne izglede kretanja, ta se vijest nametnula u uvodu.
Kakvom ocjenjujete važnost odluke agencije Moody‘s za HEP i što je sve pridonijelo poboljšanju ocjene za HEP?
- Vrlo smo zadovoljni povećanjem ocjene rejtinga. Ona je potvrda našeg aktivnog upravljanja financijskim položajem i ukupnim poslovanjem HEP grupe. To je rezultat dobre suradnje HEP-a s hrvatskom Vladom i državnim tijelima na osiguranju okvira za stabilno poslovanje. Važno je to za realizaciju ambicioznih ciljeva obnovljivog scenarija razvoja, ali i za investicije ukupno.
Uskoro će se napuniti godina dana od vašeg dolaska na mjesto predsjednika Uprave HEP-a. Što su vam bili najveći izazovi u vođenju kompanije, čime ste najviše zadovoljni, a što ćete nastojati poboljšati?
- Ovih dana potpisali smo ugovore o kreditu s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Europskom investicijskom bankom (EIB), kao i ugovor o izgradnji sunčane elektrane Korlat. Dakle, upravo počinje izgradnja najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, a samim time i završetak izgradnje prvog hibridnog energetskog parka u Hrvatskoj, koji na istoj lokaciji sadrži vjetroelektranu i sunčanu elektranu. U pripremi je i projekt baterijskog sustava na toj lokaciji.
HEP ima više značajnih projekata, poput novog bloka Elektrane-toplane na zagrebačkoj Trešnjevci, te kapitalnog projekta HES Kosinj - HE Senj 2, no početak izgradnje Korlata mi je posebno važan jer još do prije nekih pola godine nismo bili ni blizu toga, a prvi megavati bi prema sadašnjoj situaciji mogli poteći već za godinu i nekoliko mjeseci. Uz pomoć Vlade i nadležnih ministarstava te u dobroj komunikaciji s bankama, projekt smo doveli do točke u kojoj je danas. S priključnom snagom 75 megavata, ova je elektrana tek nešto manja od svih naših sunčanih elektrana koje u ovom trenutku imamo u pogonu ili izgradnji zajedno. Već 2026. davat će struju dovoljnu za opskrbu 100 tisuća kućanstava.
Kao drugi uspjeh ističem stabilizaciju poslovanja HEP-a. Pazite, mi smo od gubitka u iznosu od 822 milijuna eura u 2022. godini, u 2023. došli do dobiti od 117 milijuna. Točno je da smo imali bolju hidrologiju i manje cijene energenata za naše elektrane, ali je ključna ipak odluka Vlade kojom je HEP, u području opskrbe poduzetništva, doveden u isti položaj zajedno s ostalim opskrbljivačima. I to je retrogradno utjecalo na poslovni rezultat u 2023.
Prema nerevidiranim podacima, pozitivan smo rezultat imali i u prvih šest mjeseci ove godine. Također treba reći da se država odrekla povlačenja dobiti HEP-a do ukupnog iznosa od 194 milijuna eura. To nam je dragocjeno u situaciji kad imamo rekordnu realizaciju investicija koje će u ovoj godini iznositi oko 600 milijuna eura, dok za sljedeću godinu planiramo i preko 800 milijuna eura. HEP mora investirati.
I na kraju, iako po važnosti vjerojatno zaslužuje i prvo mjesto, jednim od najvećih uspjeha u svom mandatu smatram uspostavu odlične suradnje HEP-a s Vladom, ministarstvima i državnim institucijama. Bez toga ne bi bilo ni stabilizacije poslovanja ni kredita za sunčanu elektranu Korlat. Dakle, za Korlat smo u komunikaciji s ministarstvima gospodarstva i financija pripremali podloge za odluke Vlade o izdavanju jamstva za kredite. Vlada nam je dala punu podršku i u nizu drugih procesa. Tako da i ovom prilikom zahvaljujem na angažmanu i suradnji i Vladi i ministarstvima.
Kako će sedmi paket mjera Vlade za pomoć kućanstvima, ustanovama i dijelu poduzetništva u podmirivanju troškova energije utjecati na poslovanje HEP-a?
- Primjena novih mjera mogla bi umjereno pozitivno utjecati na poslovanje HEP-a. Bit ćemo pametniji za nekih pet-šest mjeseci, po isteku uredbe, kad budemo imali konkretne brojke. U svakom slučaju, odlukama iz ožujka ove godine nastavljena je stabilizacija poslovanja HEP-a, dok istovremeno neće doći do udara koji bi potencijalno utjecao na smanjenje kvalitete usluge građanima. Jako je bitno da HEP nastavi investirati. Osim što su naše investicije, primjerice u razvoj prijenosne i distribucijske mreže, nužne za stabilnost opskrbe i prihvat energije iz novih elektrana, pogotovo solarnih i onih na vjetar, toliko je bitno i za ukupno gospodarstvo jer je udio domaće komponente značajan, a o razvojnom efektu da i ne govorimo.
Može li moguća eskalacija sukoba na Bliskom Istoku ugroziti opskrbu ili lansirati cijene u nebo kao što je bilo nakon ruske agresije na Ukrajinu?
- Posljednjih nekoliko mjeseci ponovo se aktualizira pitanje ovisnosti cijena energije o geopolitičkim odnosima. Iz dana u dan se nagađa kako bi i u kojoj mjeri određeni scenarij sukoba na Bliskom istoku, potez koji bi mogle poduzeti sukobljene strane, mogao utjecati na cijenu nafte i općenito sigurnost globalne opskrbe energentima. Prerano je za konačne zaključke, ali dosadašnja kolebanja cijena, koja su unutar neke normale, daju za pravo onim analitičarima koji smatraju da ne bi trebalo doći do nekih dramatičnih poremećaja. To i nije začuđujuće.
Iako smo daleko od energetske nestabilnosti koja je nastala invazijom Rusije na Ukrajinu, moram reći da su Europa i globalni Zapad učinili nevjerojatno brzu prilagodbu. Tranzicija prema obnovljivim izvorima je u punom jeku bez obzira na to što je još uvijek prespora. Novi dobavni pravci plina također su činjenica. Cijene struje i plina ponovo su stabilne, iako na osjetno višim razinama nego prije tri godine.
Što učiniti da u budućnosti više ne strepimo od izbijanja novih kriznih žarišta u regijama bogatima naftom i plinom?
- Postojeću globalnu geopolitičku ravnotežu, kakvu poznajemo desetljećima, promijeniti mogu jedino ubrzana energetska tranzicija, napuštanje fosilnih goriva i masovni prelazak na obnovljive izvore. Hrvatska je, kao dio Europske unije, uspješno prošla test takoreći trenutnog odvajanja od dobave plina iz Rusije, kako smanjenjem potrošnje plina tako i uspostavom novih dobavnih pravaca, kao što je naš LNG terminal na Krku. Mislim da kao nacija moramo biti ponosni na činjenicu da je Hrvatska odradila ogroman posao za energetsku neovisnost ovog dijela EU. Zbog globalne zelene tranzicije, Bliski istok je već danas sve manje modulator cijene energenata. S druge strane, zemlje koje prednjače u proizvodnji opreme za obnovljive izvore, kao i one bogate sirovinama potrebnima za zelene tehnologije, imat će sve veći geopolitički utjecaj. Primjerice, oko 80 posto svjetske proizvodnje fotonaponskih modula dolazi iz Kine. Kina već danas kontrolira oko 70 posto globalnog tržišta litija i kobalta, a vodeća je i u proizvodnji baterija. Kako potražnja raste, SAD i Europska unija nastoje diverzificirati opskrbne lance i smanjiti ovisnost o Kini. To je očito nešto što će obilježiti međunarodne odnose u energetici sljedećih godina, pa i desetljeća.
U kojoj fazi izvedbi investicija su projekti HES Kosinj i HE Senj 2?
- Projekt Kosinj započet je 2020. godine. Izgradnja traje, a svi procesi ubrzani su u posljednjih godinu dana, uključujući i radove. Primjera radi, u tijeku je izgradnja hidrotehničkog kanala i tunela Bakovac-Lika, a izvedeno je više od polovine radova. Dovršena je zgrada u Perušiću u kojoj će se smjestiti dio stanovnika s područja buduće akumulacije. Prvih šest stanova je već useljeno, a uskoro idemo i s novim natječajem za dodjelu stanova. Paralelno nastavljamo s rješavanjem imovinskopravnih odnosa. Do sada je riješeno 3000 od ukupno oko 8000 čestica. Pri tome se zaista trudimo ljudima s područja buduće akumulacije olakšati situaciju u kojoj su se našli. Svakako želimo taj projekt realizirati uspješno i bez ikakvih repova.
Što se tiče drugog dijela projekta, Hidroelektrane Senj 2, ondje su u tijeku priprema potrebne dokumentacije i ishođenje građevinskih dozvola. U svakom slučaju, radujemo se novom velikom obnovljivom izvoru električne energije u sustavu. Najvećem u modernoj hrvatskoj povijesti.
Za koliko novoinstaliranih kapaciteta HEP namjerava podići svoj portfelj sunčanih elektrana do, primjerice, 2030. godine?
- Prema našoj strategiji, radi se o približno 350 megavata do 2030. Cilj nam je u vjetru i solaru kombinirano doći do 700 megavata. Za sada u redovnom pogonu imamo oko 30 megavata sunčanih elektrana, ali zato u realizaciji, uključujući SE Korlat, imamo dodatna 123 megavata. Posebno je dinamično posljednjih nekoliko mjeseci. HEP trenutačno razvija i gradi do sada najveći broj sunčanih elektrana istovremeno.
Na početku ljeta s probnim radom je počela sunčana elektrana Jambrek kod Vinice u Varaždinskoj županiji. Do kraja godine u probni rad će ući i sunčana elektrana Črnkovci, locirana na pola puta između Valpova i Donjeg Miholjca. Taj projekt realiziramo u suradnji s Općinom Marijanci, koja se javila na naš javni poziv, odredila lokaciju i ishodila potrebnu dokumentaciju koju smo mi otkupili i zatim ugovorili izgradnju. Po istom modelu radimo i sunčanu elektranu Lipik, čija izgradnja dobro napreduje.
Tu je i sunčana elektrana Radosavci, snage 10 megavata, koja je potpuno izgrađena i samo čeka priključak na mrežu. Iste je snage i Dugopolje. Ondje je već u tijeku ugradnja panela. Zatim, u izgradnji je i sunčana elektrana Čakovec, a ovih dana otvara se gradilište sunčane elektrane na Unijama. Osim navedenih, u visokoj je fazi razvoja još devet projekata solarki ukupne snage više od 100 megavata, koje bismo, bude li se odvijalo sve po planu, mogli dovršiti u sljedeće dvije-tri godine. S njima ćemo već biti na više od 250 megavata. Tako da nema dileme oko toga hoćemo li ispuniti cilj iz strategije. Možemo ga samo premašiti.
Za koliko će postotaka ili proizvodnih kapaciteta elektrana Hrvatska podignuti svoju samodostatnost u proizvodnji električne energije kada HEP dovrši sve svoje tekuće investicije u hidroelektrane, sunčane i vjetroelektrane?
- Hrvatska trenutačno ima oko pet i pol tisuća megavata. Mi smo u našoj strategiji, o kojoj sam govorio, planirali do 2030. uključiti novih 1500 megavata, pa možete sami vidjeti koji je to omjer. Međutim, nije sve u instaliranim megavatima. Bitno je imati pravi miks proizvodnih izvora, s obzirom na karakter proizvodnje, jesu li stalni ili nestalni, kolika je brzina ulaska na mrežu i dizanja snage i tako dalje, a i s obzirom na konkurentnost pojedinog izvora u danom trenutku.
HEP je napravio snažan iskorak u gradnji punionica za električne automobile, korištenje kojih je do 2022. bilo besplatno. Što vlasnici električnih vozila koji koriste HEP-ove punionice mogu očekivati po pitanju cijena u narednom razdoblju, hoće li cijene ići gore, kao primjerice u Italiji?
- HEP je razvoju elektromobilnosti u Hrvatskoj dao, rekao bih, onaj presudni impuls. S postavljanjem punionica počeli smo još 2012. godine, a do prvog kvartala 2022., kako ste rekli, punjenje je za korisnike bilo besplatno. U lancu ELEN punionica imamo dvije tarife, zimsku i ljetnu, koje su nepromijenjene od lipnja 2023. godine. Trenutačno imamo oko 280 javno dostupnih punionica širom Hrvatske, po svim županijama i u Gradu Zagrebu, na otocima, u turističkim destinacijama, po autocestama. Dio smo instalirali i tijekom ove godine; posebno ističem 13 punionica na Plitvičkim jezerima.
Svoj doprinos razvoju ovog sektora u Hrvatskoj dali smo i uvođenjem programa kvalifikacije u servisiranju i održavanju automobilskih baterija pod naponom. Obuka za servisere od ove se godine izvodi u našem nastavno-obrazovnom centru u Velikoj. Što se tiče cijena u budućnosti, znate i sami da HEP, odnosno ELEN, nije jedini igrač na tržištu. Tržište određuje cijene. Ipak, mogu ocijeniti da HEP u ovom segmentu vodi odgovornu politiku cijena, polazeći od bitne uloge HEP-a za razvoj elektrifikacije prometa u Hrvatskoj.
Kakvi su trendovi u troškovima investicija u solarne i vjetroelektrane, rastu li cijene opreme i radova ili se smanjuju? Može li cijena struje proizvedene iz obnovljivaca biti niža od, primjerice, struje proizvedene iz plinskih elektrana?
- Troškovi obnovljivih izvora padaju. U posljednjih desetak godina troškovi korištenja solarne energije pali su za više od 80 posto. Tome smo iz prve ruke svjedoci i mi u HEP-u. Dovoljno je usporediti cijene panela u vrijeme kad se, primjerice, razvijao projekt sunčane elektrane na Visu, prije pet do šest godina, i danas, kad počinjemo izgradnju sunčane elektrane Korlat. Tako da možemo reći da je proizvodnja električne energije iz sunca i vjetra već konkurentna proizvodnji iz plinskih elektrana, a s obzirom na nastavak trenda pojeftinjenja komponenti za sunčane i vjetroelektrane, isplativost obnovljivih izvora će biti sve veća.
Vidi li HEP priliku u eventualnim investicijama u skladištenje energije, odnosno baterijske sustave, i razmatra li ih?
- Pitanje skladištenja energije jedno je od ključnih za provedbu energetske tranzicije Hrvatske, ali i jako važno za jačanje portfelja i tržišne pozicije HEP-a u budućnosti. Tu priču razvijamo u tri pravca, koji uključuju ne samo baterijske spremnike nego i vodik, o kojem smo već razgovarali, ali i reverzibilne hidroelektrane.
O važnosti reverzibilnih hidroelektrana za zelenu tranziciju govorio je i premijer Plenković na konferenciji COP u Azerbajdžanu. Na to bi odgovor mogao biti naš projekt RHE Blaca u Cetinskoj krajini. Projektirana je snaga te elektrane oko 500 megavata, a očekivana godišnja proizvodnja jedan teravatsat. Elektrana će značajno doprinijeti osiguranju elastičnosti elektroenergetskog sustava, pogotovo s obzirom na postojeće i planirane vjetroelektrane i sunčane elektrane u dalmatinskom zaleđu. Za taj projekt u tijeku je provedba postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš i prirodu. Razvijamo i projekt RHE Vinodol snage oko 150 megavata.
Što se tiče baterijskih spremnika energije, jedan takav od 2022. imamo u pogonu na Visu, u sklopu sunčane elektrane. U ovom trenutku pripremamo dokumentaciju za baterijske spremnike ukupnog kapaciteta do 50 megavatsati. Prioritetne su nam lokacije na Cresu, Lošinju i Unijama te u krugu postojećih termoelektrana Plomin i Rijeka, Termoelektrane toplane Sisak i kombi termo elektrane Jertovec, gdje su pripreme otišle najdalje. I naravno, kao što sam već spomenuo, na Korlatu, u sklopu budućeg hibridnog parka. To su za sada skupi projekti, ali važni za energetsku tranziciju prema smjernicama EU.
U kojoj je fazi natječaj za nabavu pametnih brojila za potrošnju električne energije, kada se može očekivati isporuka brojila i što će njihova primjena donijeti potrošačima?
- Natječaj koji spominjete odnosi se na planiranu ugradnju naprednih brojila u sklopu velikog projekta "Modernizacija hrvatske distribucijske elektroenergetske mreže" vrijednog 286 milijuna eura, koji se većinom sufinancira sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Postupak javne nabave odnosi se na više od 800 tisuća uređaja koji čine naprednu mjernu infrastrukturu, kako naprednih brojila tako i koncentratora podataka. Natječaj je u tijeku, rok za dostavu ponuda je 28. studenog. Do sada je ugrađeno više od 700 tisuća naprednih brojila, a do kraja 2029. godine je planirana nabava dodatnih potrebnih količina i zamjena svih brojila naprednima. Korisnici mogu očekivati nekoliko ključnih poboljšanja. Prvo i najvažnije, brojila imaju mogućnost daljinskog očitanja potrošnje, što znači da neće biti potrebe za ručnim očitanjem brojila ili procjenama potrošnje. Imat ćemo, dakle, potpuno automatiziran obračun na temelju stvarne mjesečne potrošnje zabilježene točno na kraju mjeseca. Osim toga, građani koji žele aktivno i racionalno upravljati potrošnjom imat će pristup nizu detaljnih informacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....