Rast sektora na krilima digitalne transformacije ekonomije

Suprotno kretanjima u ostatku ekonomije, IT industrija ostvarila je uzlet u protekle dvije godine zahvaljujući ubrzanoj digitalnoj transformaciji svih ekonomskih sektora. Udio ovog sektora u BDP-u pritom je porastao, a ostvaren je i značajan rast broja zaposlenih te povećanje plaća uz istodobno produbljivanje jaza između neto plaća ovog sektora te prosječnih neto plaća na razini države s razlikom od gotovo 50 posto u korist IT sektora. Idućih godina očekujemo nastavak ovog trenda u uslijed daljnje digitalne transformacije ekonomije i prepoznavanja digitalizacije kao strateškog cilja na razini Europske unije te odvajanja značajnih iznosa sredstava za korištenje u tu svrhu. Istodobno, prihodi kompanija u segmentu telekomunikacija pod pritiskom su uslijed nepovoljnih kretanja u pokretnoj i nepokretnoj komunikacijskoj mreži te snažnog rivalstva među konkurentima, koji konstantno prate međusobne promotivne kampanje kako ne bi izgubili klijente, što u konačnici rezultira silaznim pritiscima na cijene. Visoka gustoća korisnika u segmentu pokretne komunikacijske mreže implicira nizak potencijal rasta po ovoj osnovi, a internetske aplikacije rezultiraju konstantnim smanjenjem korištenja SMS i MMS poruka. U takvim okolnostima, domaće telekomunikacijske kompanije prisiljene su okrenuti se razvoju novih usluga kako bi nadomjestile pad prihoda u navedenim kategorijama.

Vodeći sektorski pokazatelji

Protekla godina za većinu je kompanija bila najizazovniji period od izbijanja svjetske financijske krize 2008. godine. Neki su sektori pritom pretrpjeli drastične gubitke, poput turizma, dok su drugi osjetili manje poremećaje u uobičajenom poslovanju, poput građevinarstva. Istodobno, sektorski pokazatelji IT industrije pružaju nam potpuno drukčiju sliku, kao da su smješteni u neko drugo razdoblje neke druge ekonomije. Iako još ne možemo govoriti o značajnom utjecaju na cjelokupnu ekonomiju, trendovi iz proteklih godina ukazuju na značajan rast IT industrije.

Ne samo da možemo reći da novonastala situacija nije naštetila IT industriji nego govorimo o tome da je prošlogodišnji uzlet ovog sektora izravna posljedica prilagodba suživotu s pandemijom. Naime, mjere socijalnog distanciranja rezultirale su ubrzanom digitalizacijom svih ostalih dijelova ekonomije, što je rezultiralo rastom domaće te posebno izvozne potražnje. Zapošljavanje domaćih kompanija i otvaranje podružnica stranih kompanija u Hrvatskoj postalo je sve popularnije u inozemstvu zahvaljujući znatno nižim troškovima radne snage u odnosu na zapadnu Europu.

U skladu s rastom potražnje, u protekle dvije godine došlo je do značajnog rasta broja zaposlenih u ovom sektoru. Suprotno marginalnoj korekciji ostvarenoj na državnoj razini, sektor informacija i komunikacija u protekloj je godini ostvario rast od 5,2 posto, a slična stopa rasta nastavljena je i tijekom ove godine. Izdvojimo li segment računalnog programiranja i informacijskih uslužnih djelatnosti, dolazimo do stope rasta od 13 posto u 2020., odnosno 9,2 posto u prvih deset mjeseci godine. S manje od 4 posto, informacije i komunikacije i dalje zauzimaju relativno mali udio u ukupnom broju zaposlenih.

Telekomunikacije

Posljednji dostupni podaci Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (Hakom) za prvi kvartal ove godine pokazuju da je nastavljen negativan trend u korištenju telefonskih usluga uz naglašenu korekciju u nepokretnoj mreži. Naime, ukupan broj priključaka u nepokretnoj komunikacijskoj mreži u prvom kvartalu ove godine smanjen je za 1,9 posto godišnje, na 1,285.906 priključaka, uz smanjenje prihoda u tom segmentu od 3,9 posto te 7,1 posto niži ukupni odlazni promet. Od ukupno ostvarenog prihoda u nepokretnoj mreži, gotovo 90 posto prihoda odnosilo se na maloprodaju, a ostataak je ostvaren u veleprodaji. Korekcija prihoda je zabilježena u oba segmenta, i to za 3,6 posto u maloprodaji, odnosno 6,3 posto u veleprodaji.

U pokretnoj komunikacijskoj mreži ostvaren je rast odlaznog prometa od 6 posto, ali uz istovremenu stagnaciju broja korisnika te pad prihoda od 2 posto.

Takva izvedba posljedica je daljnjih silaznih pritisaka na cijene ovog segmenta, kao što je značajan pad trajanja poziva u roamingu u međunarodnim mrežama posljedica smanjenog putovanja uslijed nepovoljne epidemiološke situacije. Kao i u slučaju nepokretne mreže, u pokretnoj komunikacijskoj mreži veći dio prihoda, njih oko 80 posto, ostvaruje se u maloprodaji, i to s naglaskom na privatne korisnike sa zasnovanim pretplatničkim odnosom. Poslovni korisnici ostvaruju četvrtinu svih realiziranih prihoda maloprodaje.

Povećano korištenje drugih oblika razmjene poruka (WhatsApp, Viber, Messenger…) rezultiralo je nastavkom trenda pada broja poslanih poruka, pa je u prvom kvartalu 2021. godine poslano 307,196.924 poruke, odnosno 27,2 posto manje na godišnjoj razini. Broj poslanih MMS poruka pao je za 4,5 posto, na 2,315.395 poruka u istom periodu.

Suprotno kretanjima u uslugama telefonije, usluge širokopojasnog pristupa internetu nastavile su bilježiti pozitivnu stopu rasta u prvom kvartalu godine, što možemo djelomično pripisati i povećanom radu od kuće. Ukupan broj priključaka širokopojasnog interneta u prvom kvartalu bio je veći za 14,4 posto u odnosu na godinu prije. U svijetlu navedenog, ukupni prihodi od usluga pristupa internetu također su porasli, i to za 9,2 posto godišnje. Pritom dominira pristup internetu iz pokretnih mreža, uglavnom putem mobilnih uređaja.

Prema paketima usluga, podaci za prvi kvartal godine pokazuju da je i dalje prisutan trend rasta broja korisnika 4D paketa (od 7,3 posto) koji uključuje telefon, internet, televiziju te uslugu mobilne telefonije uz istodobno značajno smanjenje broja korisnika 2D paketa (fiksna telefonija i internet) od 3,6 posto. Pritom korisnici 2D paketa zadržavaju najznačajniji udio u ukupnoj strukturi usluga. Prihodi od usluga televizije povećali su se za 3,6 posto godišnje.

Potencijalne prilike za sektor informacija i komunikacija

· Digitalna transformacija svih sektora ekonomije koja se intenzivirala uslijed pandemije, a nastavit će se i u godinama koje slijede.

· Prepoznavanje digitalizacije kao strateškog cilja na razini Europske unije te odvajanje značajnih iznosa za tu svrhu u idućem periodu.

· Visoka razina stručnosti u domaćem IT sektoru u kombinaciji s nižim troškovima radne snage u odnosu na zapadnu Europu privlači inozemne IT kompanije da otvaraju lokalne podružnice u Hrvatskoj.

· Pandemija je osvijestila važnost internetske povezanosti uvođenjem online nastave i povećanje potražnje u segmentu online trgovine kao u pojedinom periodu jedinog dostupnog izvora kupnje određenih proizvoda. S obzirom na ispodprosječno korištenje interneta u odnosu na razvijene ekonomije Europske unije, evidentno je da u Hrvatskoj još postoji potencijal rasta u segmentu usluge širokopojasnog pristupa internetu.

· Nakon značajnih ulaganja u 5G tehnologiju možemo očekivati rastuće povrate na investicije strane mobilnih operatora.

· Razvoj 5G tehnologije omogućava dublje povezivanje mobilne tehnologije s drugim sektorima, kao što je, primjerice, upotreba u medicini, pri izvođenju operacije uz udaljenu kontrolu robota putem VR tehnologije.

· Različite kategorije IoT segmenta (Internet of Things - internet stvari), kao što su povezivanje pametnih kuća s mobilnom tehnologijom, bit će važan čimbenik rasta telekomunikacijskih tvrtki u sljedećem periodu.

Potencijalni rizici za sektor informacija i komunikacija

· Konkurencija ostalih zemalja iz SEE regije koje su prepoznale značenje razvoja IT industrije te su potencijalno privlačnije inozemnim IT kompanijama. Prema Emerging Europe IT Competitiveness Indexu za 2021., Hrvatska je na devetom mjestu te su ispred nje Slovenija, Srbija, Mađarska i Rumunjska.

· Razvoj komunikacijskih satelita s 4G i 5G telekomunikacijskom opremom te njihove slanje u Zemljinu orbitu kao potencijalna konkurencija telekomunikacijskim kompanijama.

· Malo tržište u sektoru telekomunikacija dovodi do snažnog rivalstva među konkurentima, koji konstantno prate međusobne promotivne kampanje kako ne bi izgubili klijente radi povoljnih ponuda konkurenata, što u konačnici rezultira silaznim pritiscima na cijene. Podaci Hakoma tako pokazuju da su u pojedinim segmentima prihodi smanjeni unatoč rastu potrošnje.

· Povećano korištenje WhatsAppa, Vibera i ostalih aplikacija za razmjenu poruka dovodi do kontinuiranog pada prihoda telekoma po osnovi slanja SMS i MMS poruka.

· Očekivani nastavak trenda smanjenja broja korisnika u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži.

· Relativno visoka gustoća korisnika telefonskih usluga u pokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži implicira nizak potencijal rasta telekomunikacijskih kompanija po ovoj osnovi.

Usporedna analiza kompanija

Hrvatski Telekom d.d. (HT) je u 2020. ostvario sveukupni konsolidirani neto prihod od 7,46 milijardi kuna, što predstavlja pad od 3,2 posto u odnosu na godinu prije. Pritom je ostvaren rast prihoda u mobilnom postpaid segmentu, fiksnim širokopojasnim mrežama, TV i sistemskim rješenjima, ali navedeno nije bilo dovoljno da se kompenziraju učinci pandemije covida-19, koji su se posebno odrazili na prihode od roaminga uslijed ograničenja putovanja. Konsolidirana dobit pala je za 20,5 posto, na 588 milijuna kuna, kao posljedica niže EBITDA-e nakon najmova, koja je u 2020. godini iznosila 2,74 milijarde kuna, što je 5,9 posto manje na godišnjoj razini. EBITDA nakon najmova rasla je četvrto uzastopno tromjesečje te je veća za 6,4 posto godišnje. Zahvaljujući ulaganju od 130 milijuna kuna, HT je osigurao najveći tržišni udio u 5G spektru, kao ključan preduvjet za najveću i najbržu 5G mrežu u Hrvatskoj.

Mjereno veličinom prihoda, druga najveća telekomunikacijska kompanija u 2020. je A1 Hrvatska d.d. (bivši Vipnet) s 3,3 milijarde kuna prihoda, što je 3,8 posto manje nego godinu prije. A1 Hrvatska je u 2020. zabilježio stagnaciju EBITDA-e (plus 0,12 posto) na razini od 1,08 milijardi kuna. A1 Hrvatska prva je domaća kompanija koja je osvojila ATD Best Award nagradu koju joj je u kategoriji Talent Development dodijelila najveća svjetska udruga za razvoj talenata, The Association for Talent Development sa sjedištem u SAD-u. Ta se nagrada dodjeljuje najboljim praksama u razvoju radne snage iz cijelog svijeta.

Telemach Hrvatska d.o.o. u 2020. je zadržao treće mjesto u ukupnom poretku sektora s ukupnim prihodima od 1,5 milijardi kuna, što predstavlja pad od 6,8 posto u odnosu na godinu prije, s tim da je EBITDA u istom periodu rasla 27,3 posto. Kompanija je najavila znatna ulaganja u 5G mrežu u idućem periodu, a već je uloženo 14,4 milijuna eura u kupnju frekvencijskog spektra te se kreće u intenzivnu gradnju infrastrukture s ciljem poboljšanja pokrivenosti signalom i kvalitete korisničkog iskustva za oko milijun postojećih korisnika.

Izgledi

Ubrzana digitalna transformacija svih dijelova ekonomije kao posljedica suživota s pandemijom rezultirala je snažnim rastom domaće te posebno izvozne potražnje za proizvodima i uslugama IT industrije. U takvim okolnostima došlo je do povećanja udjela ovog sektora u BDP-u te rasta broja zaposlenih, ali i značajnih uzlaznih pritisaka na plaće. Očekujemo nastavak ovog trenda u idućem periodu uslijed daljnje digitalne transformacije ekonomije i prepoznavanja digitalizacije kao strateškog cilja na razini Europske unije te odvajanja značajnih iznosa u tu svrhu u godinama koje slijede.

Istodobno, segment telekomunikacija nastavio je bilježiti pad prihoda u pokretnoj i nepokretnoj komunikacijskoj mreži, ali uz istovremen rast prihoda od usluga širokopojasnog pristupa internetu i televizije. Plitko tržište dovodi do snažnog rivalstva među konkurentima što rezultira silaznim pritiscima na cijene. Visoka gustoća korisnika u segmentu pokretne komunikacijske mreže implicira nizak potencijal rasta po toj osnovi, a internetske aplikacije rezultiraju konstantnim smanjenjem korištenja SMS i MMS poruka. Zato su telekom kompanije prisiljene su okrenuti se razvoju novih usluga kako bi nadomjestile pad prihoda u navedenim kategorijama.