Nove brojke: kupnja nekretnina u Hrvatskoj drastično je pala, evo i gdje su kvadrati najskuplji

Cijene stanova rastu, prodaja pada, u Zagrebu četvrtu godinu zaredom. U odnosu na lani, 17 županija u Hrvatskoj bilježi pad broja kupoprodaja stanova i apartmana, pokazuje Pregled tržišta nekretnina u 2025. godini, publikacija Ekonomskog instituta i Ministarstva graditeljstva predstavljena u četvrtak.

U 2025. godini ostvarene su 20.293 kupoprodaje stanova/apartmana ukupne vrijednosti od 3,45 milijardi eura. Prosječna vrijednost jedne kupoprodajne transakcije iznosila je 170.014,3 eura. U usporedbi s 2024. godinom ostvareno je 17,3 posto manje kupoprodaja, a vrijednost prodanih stanova/apartmana bilježi pad od 9,8 posto. Medijalna cijena stana/apartmana u 2025. godini iznosila je 2.587 eura po kvadratu, što ukazuje da je polovica stanova prodana po toj cijeni i nižoj, dok je druga polovica prodana po cijeni od 2.587 eura i višoj.

Najveći međugodišnji pad broja kupoprodaja stanova/apartmana bilježe Šibensko-kninska (-47 posto), Bjelovarsko-bilogorska (-41 posto) i Istarska županija (-39,1 posto). Autorima je zanimljiv podatak da značajan pad prometa stanova/apartmana bilježe gotovo sve obalne županije: Splitsko-dalmatinska (-29 posto), Dubrovačko-neretvanska (-20 posto) i Zadarska (-15,2 posto). Rast je ostvaren samo u četiri županije: 17,1 posto u Međimurskoj županiji, iza koje slijede Karlovačka (17 posto), Krapinsko-zagorska (12 posto) i Koprivničko-križevačka (9,5 posto).

Isti grad na našoj obali opet vodi utrku u potražnji za apartmanima: Na listi nema elitnih lokacija

Grad Zagreb četvrtu godinu zaredom bilježi međugodišnji pad kupoprodaje stanova – u 2022. godini on je iznosio 4,2 posto, u 2023. godini 13,5 posto, u 2024. godini 5,4 posto, a u 2025. godini 10,5 posto.

Pet posto stanova u 2025. godini prodano je po 901 euru po kvadratu i niže, dok je u pet posto najskupljih kvadrata cijena bila 4,9 puta veća i iznosila je 4.428 eura po metru, što znači da je pet posto najskupljih stanova na hrvatskom tržištu nekretnina prodano po toj cijeni i višoj.

Cijene

Najviša medijalna cijena kvadrata stana zabilježena je u Splitsko-dalmatinskoj županiji od 3.333 eura, zatim slijedi Grad Zagreb s medijalnom cijenom od 2.917 eura te Primorsko-goranska županija s cijenom od 2.824 eura. Medijalne cijene kvadrata stanova iznad 2.000 eura zabilježene su i u Istarskoj (2.743 eura), Zadarskoj (2.598 eura), Dubrovačko-neretvanskoj (2.380 eura), Šibensko-kninskoj (2.350 eura), Ličko-senjskoj (2.219 eura), Krapinsko-zagorskoj (2.164 eura) i Zagrebačkoj županiji (2.083 eura).

Za razliku od 2024. godine, kada je razlika u medijalnoj cijeni kvadrata stanova između županije s najvišom medijalnom cijenom (Splitsko-dalmatinske županije) i županije s najnižom medijalnom cijenom (Požeško-slavonske županije) iznosila 1.941 euro, u 2025. godini ta se razlika povećala na 2.241 euro. Za cijenu jednog kvadrata stana u SDŽ može se kupiti približno 3 metra u Požeško-slavonskoj županiji.

Grad Zagreb se izdvaja s daleko najvećim brojem kupoprodaja stanova, njih 7.616 ili 37,5 posto ukupnog broja stanova, slijede Primorsko-goranska s 2.422, Splitsko-dalmatinska s 1.569 i Zadarska županija s 1.535 ostvarenih kupoprodaja.

Najniži rast medijalne cijene stanova/apartmana zabilježen je u Koprivničko-križevačkoj (7,3 posto), Virovitičko-podravskoj županiji (16,3 posto) i Gradu Zagrebu (8,7 posto). S druge strane, pad medijalne cijene u 2025. godini zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj (-7,8 posto) i Varaždinskoj županiji (-0,6 posto).

Split najskuplji

Najviša medijalna cijena stana/apartmana po kvadratu lani je zabilježena u Splitu, u visini od 4.068 eura, slijedi Dubrovnik (3.921 euro), Opatija (3.830 eura), Lovran (3.615 eura), Malinska-Dubašnica (3.587 eura), Umag (3.552 eura), Punat (3.539 eura) i Baška (3.523 eura).

Starogradnja u Zagrebu od 15 m2 prodaje se za vrtoglavih 6500 eura po kvadratu: ‘Dobra lokacija‘

Kad je Zagreb u pitanju, najviša medijalna cijena kvadrata stana od 3.390 eura zabilježena je u katastarskoj općini Centar, iza koje slijede Stenjevec Sjever s medijalnom cijenom od 3.350 eura i Maksimir s medijalnom cijenom od 3.287 eura. Medijalna cijena stanova/apartmana viša od 3.000 eura po m2 zabilježena je u ukupno 14 općina, dok se u 21 općini cijena kretala između 2.001 i 3.000 eura po m2. U tom rasponu najviša je cijena postignuta u Zaprudskom Otoku (2.946 eura po m2), a najniža u Sesvetama (2.061 euro po m2).

Najveći rast cijena zabilježen je u Donjoj Dubravi (40 posto), Gornjem Vrapču (37,1 posto), Gornjem Stenjevcu (36,9 posto), Vrapču (24,3 posto), Dubravi (24,1 posto) i Stenjevcu Jug (20,1 posto).

I na kraju, koliko je važno imati na umu da se realna kretanja tržišta nekretnina trebaju gledati kroz postignute, a ne tražene cijene, pokazuje podatak da je u Zagrebu svega 5 posto stanova lani prodano po cijeni od 4.364 eura i više. Ne bi se reklo kad gledamo oglasnike u kojima se po Zagrebu i za oronulu starogradnju već pod normalno traži iznad 4 tisuće eura za kvadrat.