Pula, Zagreb i Karlovac bacili rukavicu Dubrovniku i Rijeci

Konkurencija u završnici izbora Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Apsolon za nagradu Smart city u kategoriji velikih gradova nije mogla biti jača. Uz dosadašnje dobitnike ove nagrade - Rijeku koja je trijumfirala 2018. i Dubrovnik 2019. - u završnici su i glavni grad Zagreb, Pula, koja se smatra jednim od gradova šampiona digitalizacije u zemlji, te Karlovac, jedna od naših prvih sredina koja je donijela sveobuhvatnu strategiju pametnog grada.

Dubrovnik i Rijeka

Žiri nagrade Smart city uvrstio je spomenute kandidate u završnicu izbora na temelju ocjena koje su dobili u odnosu na 29 kriterija postavljenih u šest ocjenjivačkih cjelina: digitalna spremnost uprave, strateško usmjerenje grada kao pametnog, pametno gospodarstvo, pametno društvo, pametna infrastruktura i pametan okoliš. Tako je Dubrovnik izborio završnicu izbora uvrstivši se među tri najbolja velika grada prema jednom od kriterija unutar triju smart cjelina. Među ostalim, unutar cjeline pametnog gospodarstva, sjedište Dubrovačko-neretvanske županije među tri je najbolja prema udjelu visokoobrazovanih u stanovništvu s udjelom od 21,69 posto, dok je u ocjenjivanju dosega u pametnoj infrastrukturi među tri najbolja prema brzini interneta sa 77 posto udjela kućanstava zahvaćenih brzinom većom od dva megabita u sekundi.

Rijeka se uvrstila među tri najbolja velika grada u indeksu digitalne spreme uprave od 85,92 posto, broju potpornih institucija specijaliziranih za ICT sektor, startupove, inovacije i održivi razvoj te godišnje proizvedenim kilovatsatima električne energije (dva milijuna kWh) iz obnovljivih izvora energije, što je kriterij iz cjeline pametan okoliš.

Aduti Zagreba

Aduti Zagreba u pokušaju da se prvi put domogne nagrade Smart city su plasmani među tri najbolja velika grada prema udjelu zaposlenih u kreativnim industrijama, istraživanju i razvoju u ukupno zaposlenima od devet posto, broju mjernih mjesta za mjerenje kvalitete zraka (njih je u Zagrebu sedam), udjelu biciklističkih staza u dužini prometnica od 15,06 posto te indeksu digitalne spreme uprave od 77,12 posto. Glavni grad, kao i svi ostali kandidati u završnici ovog izbora, ima i donesenu, javno dostupnu strategiju pametnog grada.

Pula je u ocjenjivanju žirija dosegla jedan od tri najbolja rezultata među velikim gradovima u pokazateljima udjela stanovništva povezanog na sustav pročišćavanja odvodnih voda (88 posto), indeksu digitalne spreme uprave od 46,75 posto, broju programa visokog obrazovanja u ICT-ju te udjelu zaposlenih u djelatnostima koja se odnose na ICT, kreativne industrije, istraživanje i razvoj od 2,8 posto.

Pokazatelji koji su Karlovac uvrstili u najuži izbor nagrade Smart city za velike gradove su plasman među top 3 u broju potpornih institucija specijaliziranih za ICT, startupove, inovacije i održivi razvoj, postotak proračuna koji se izdvaja za cjeloživotno i obrazovanje odraslih (0,03 posto), broj mjernih mjesta (2) za podatke o buci te indeks digitalne spreme uprave od 40,7 posto.

Da žiriju neće biti lako u donošenju odluke o dobitniku Smart city nagrade među velikim gradovima, potvrđuje i podatak da su svi gradovi kandidati u velikom istraživanju Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova agencije Apsolon iz prošle godine ušli među šest najboljih. Najbolje ocjene u tom istraživanju ima Rijeka, koja je u čak dvije cjeline dobila maksimalni broj bodova, a slijede Zagreb, Pula, Karlovac, Sisak i Dubrovnik.