Prvi put uvezeno više maslinova ulja nego što je proizvedeno: ‘Rješenje je u superintenzivnim maslinicima‘

Prvi put u Hrvatskoj količina uvezenog maslinova ulja premašila je proizvodnju domaćih maslinara. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je godine uvezeno gotovo 60.000 hektolitara maslinova ulja, čak 62 posto više nego 2024. Istodobno se količina ulja dobivenog iz plodova hrvatskih maslinika smanjila sa 63.000 hektolitara u rekordnoj 2024. na manje od 46.000 hektolitara. To je 27 posto manja nego godinu prije.

- Proizvodnja u Hrvatskoj uglavnom se temelji na malim nasadima i zbog toga ne možemo biti konkurentni, osobito velikim proizvođačima iz Španjolske, Italije i Grčke. Imamo nekoliko velikih proizvođača, ali kod nas je uglavnom riječ o malim obiteljskim nasadima i hobistima. Zbog toga ne možemo ponuditi tako niske cijene kao uvezeno ulje - kaže Zdenko Barac, tajnik Udruge maslinara Istarske županije "Olea".

Masline na kamenitom terenu imaju većih problema sa sušom

Darko Tomas/Cropix

Velike suše obilježile su i ovu godinu, što je ostavilo traga na maslinicima. Zbog visokih temperatura i nedostatka vode plodovi se suše i otpadaju jer stablo tako osigurava preživljavanje, ali nauštrb plodova, za ljudsku prehranu najvažnijeg dijela biljke. Tajnik Udruge maslinara Istarske županije kaže da je nametnika ove godine bilo manje pa su suša i temperaturni šokovi najveći krivci za manji ovogodišnji urod maslina.

- Masline na dubljem terenu će izdržati, a one na škriljevcu, kamenu i plitkim terenima imat će manje plodova. Zalijevanje iz vodovoda nije isplativo, a navodnjavanih površina u Hrvatskoj je malo. Posebno kod nas na obali - dodaje.

U Hrvatskoj su rijetki veliki maslinici

Tom Dubravec/cropix/Cropix

Rješenje za probleme s kojima se suočava tradicionalno maslinarstvo vidi u superintenzivnim maslinicima kojih u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj ima sve više. U Španjolskoj su se prije nekoliko godina pojavile i megafarme u dolinama rijeka. Dok tradicionalni uzgajivači maslina u Španjolskoj, najvećem europskom proizvođaču maslinova ulja, u prosjeku imaju 80 do 120 stabala po hektaru, megafarme imaju od 800 do 2000 manjih stabala. Tradicionalne farme u prosjeku proizvode između 500 i 850 kilograma maslinova ulja po hektaru, u usporedbi s prinosom od 1200 kilograma u većim navodnjavanim nasadima, prema industrijskim podacima.

U superintenzivnim maslinicima stabla se sade u redove, osigurano je navodnjavanje, a strojna berba znatno je jednostavnija pa je i potreba za radnom snagom manja.

- Troškovi takve proizvodnje manji su, a tako dobiveni plodovi i ulje i dalje mogu biti vrlo kvalitetni. Problem nastaje zbog toga što su kod nas posjedi rascjepkani pa se ne isplati koristiti stojeve za one koji su manji od 10 hektara - objašnjava Zdenko Barac.

U slučaju suše, stablo masline odbacuje plodove

Berislava Picek/Cropix

Za razliku od voćara diljem zemlje koji se muče naći radnike, u Istri se ne brinu tko će pokupiti masline.

- Svake godine nakon turističke sezone strani radnici još neko vrijeme ostaju ovdje, a s obzirom na to da berba u Istri počinje u rujnu, i oni s većim nasadima uspijevaju naći radnike. Manjim proizvođačima dovoljna je pomoć obitelji - govori Barac.

Prema procjeni maslinara okupljenih u udrugu "Olea", ova bi godina mogla biti lošija od prethodnih kada je riječ o količini plodova, ali će maslinovo ulje biti kvalitetno.

- Čekamo još da padne kiša, a što se dulje na nju čeka, problem je veći. Uvijek smo govorili da nakon Velike Gospe slijedi kiša pa se masline počinju debljati i puniti uljem. Iako će godina generalno biti lošija, konkretni rezultati razlikuju se među nasadima ovisno o lokaciji, tehnologiji, zemlji, sortama i o mnogo drugih faktora - zaključuje tajnik udruge "Olea".

Cijena maslinovog ulja ovisit će o tome koliko su kupci spremni platiti za litru, bez obzira na sve izazove koje je maslinarima donijela suša

Berislava Picek/Cropix

Troškovi proizvodnje su i maslinarima s godinama rasli, ali turizam povećava potražnju za domaćim uljem pa ga uspijevaju prodati i nešto zaraditi. Malo tko može živjeti od maslinarstva, većini je to tek jedan od izvora prihoda uz redovan posao ili druge poljoprivredne kulture. Proizvodnja na pojedinom nasadu je mala, govori Barac, ali je broj malih proizvođača velik pa ulja najčešće ne manjka. Iako podaci Državnog zavoda za statistiku govore o trendu u maslinarstvu, valja istaknuti da jedan dio proizvodnje nije evidentiran jer je riječ o proizvodnji za vlastite potrebe ili prodaja tog ulja nije fiskalizirana. Cijene će, kao i uvijek, diktirati spremnost kupca da plate određeni iznos za litru ulja.