Tko je očekivao da će nam 1. svibnja, za Praznik rada, doći turisti iz Europe koji zbog rata nisu mogli otputovati prema dalekim destinacijama, prevario se. Štoviše, iako Hrvatska turistička zajednica više ne objavljuje parcijalne podatke o noćenjima mimo mjesečne statistike, podaci Porezne uprave o fiskalizaciji prometa iz tjedna uoči Međunarodnog praznika rada pokazuju da je promet u prazničnom tjednu bio malo manji nego lani. Za to, doduše, postoji barem jedan objektivan razlog, doznajemo u sektoru koji je sve samo ne jednostavan: naime, ove godine 1. svibnja pao je na petak, a lani na četvrtak.
"Naizgled, to je samo jedan dan, ali je to velika razlika za putnike koji trebaju odlučiti isplati li im se kretati na put za najviše tri noćenja koja bi spojili. Lani su na put mogli krenuti u srijedu poslijepodne i to spojiti s petkom u odmor od ukupno četiri noćenja, što je čak 25 posto više od onoga što su mogli ove godine. To je jednostavna računica koja je motivirala stanovnike Europe u odluci", kažu naši sugovornici iz hotelskog sektora. To je već dan prije potvrdio i direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević, otkrivši da je u Istri za Praznik rada bilo oko 20 posto manje Slovenaca, a da su domaći gosti ostvarili 32 posto bolji rezultat.
Prema podacima Porezne uprave, u prvomajskom je tjednu ove godine u segmentu smještaja izdano 657 tisuća računa u ukupnom iznosu od 53 milijuna eura. To je, zbog inflacije, doduše, milijun eura veći prihod hotelskih kuća nego lani, ali ove je godine izdano čak 20 tisuća manje računa u smještaju. Ugostitelji su, pak, izdali jednak broj računa kao lani (9 milijuna), uz opet milijun eura više zbog rasta cijena, i utržili ukupno 104,1 milijun eura, a lani su ostvarili 103 milijuna prihoda od ponedjeljka do nedjelje. Trgovina na malo također je fiskalizirala manje računa nego prošle godine u tom razdoblju: od 27. travnja do 3. svibnja ove godine izdano je 29,2 milijuna računa uz iznos od 529 milijuna eura, a lani je bilo 29,7 milijuna s 517,3 milijuna eura utrška.
Sve ove vrijednosti pokazuju rast cijena u svim segmentima, o čemu se najviše govorilo i na 5. sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma, održanoj u utorak u Zagrebu. Uz predsjedanje premijera Andreja Plenkovića, Vijeće je okupilo predstavnike turističkih udruženja, kompanija, cehovskih udruženja i ministara, a sudjelovao je i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Plenković je ponovno pozvao turistički sektor na razumno formiranje cijena, ocijenivši da je to ključno pitanje koje će utjecati na ovu turističku sezonu. Podsjetio je da je, prema podacima DZS-a, inflacija u travnju iznosila 5,8 posto na godišnjoj razini, što je posljedica i rasta cijena energenata, poručivši da treba paziti i da rast cijena usluga ne pridonosi rastu inflacije.
Premijer je rekao da je turistički promet u ovoj godini vrlo dobar unatoč globalnim okolnostima koje ne djeluju u prilog turizmu i energetskoj sigurnosti. Od početka godine ostvareno je 2,3 milijuna dolazaka i 6,5 milijuna noćenja turista, što je rast od 3 posto u dolascima i 1,4 posto u noćenjima.
Većina prometa ostvarena je u jadranskom dijelu Hrvatske, no Plenković je istaknuo i poraste u kontinentalnoj Hrvatskoj - u dolascima od 5 posto i 3 posto u noćenjima. "To znači da smo inteligentno ulagali u razvoj kontinentalnog turizma, što je u skladu sa svim dokumentima koje smo usvajali u proteklim godinama", ustvrdio je.
U kontekstu krize na Bliskom istoku spomenuo je i globalni rast cijena aviokarata, iznijevši podatke Europske putničke komisije da više od 60 posto turističkih kompanija bilježi pad potražnje od 20 posto. Dolazi do određenog preusmjeravanja potražnje - od destinacija koje su bliže sukobu prema Europi - pa je to i prilika da se dio turista privuče u Hrvatsku, napomenuo je Plenković. No, za to je važna konkurentnost i cijena i kvalitete, pa treba imati u vidu da druge zemlje Mediterana ne budu "brže" i ne preusmjere promet na svoja tržišta. Ministar turizma Tonči Glavina rekao je da je u okolnostima geopolitičkih nestabilnosti važno da Hrvatska ostane percipirana kao sigurna turistička destinacija. I on je poručio da će ove turističke godine cjenovna konkurentnost imati presudnu ulogu, dodajući da konkurenti u ovoj situaciji smanjuju marže u cijelom lancu vrijednosti, što trebamo i mi.
"Hrvatski turizam snažno je rastao, ali ulazimo u fazu u kojoj tržište jasno postavlja određene granice i gdje takav rast više nije održiv i realan", poručio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....