FOKUS EIB-A U RH

‘Projekti koji budu ulagali u zeleni sektor imat će i povoljnije financiranje‘

Zajedno s HBOR-ovim dijelom iznos novca na raspolaganju hrvatskim tvrtkama mogao bi biti i do 200 milijuna eura
Anton Kovačev
 Davor Pongracic/Cropix

Europska investicijska banka (EIB) nedavno je odobrila 5,1 milijardu eura namijenjenih kompanijama u zemljama EU najteže pogođenima pandemijom Covid-19. Iznos uključuje milijardu eura kredita koje podupire novi Europski jamstveni fond (EGF), osnovan kako bi pomogao malim i srednjim poduzećima u borbi s posljedicama koronakrize. Ujedno je odobreno i 1,66 milijardi eura jamstvenih i kapitalnih proizvoda Europskog investicijskog fonda. Prema riječima Predsjednika EIB-a Wernera Hoyera, ukupna odobrenja EGF-a od 2,6 milijardi eura „imaju za cilj mobilizirati 11,33 milijardi eura ukupnog financiranja".

Europsko vijeće je osnovalo EGF 23. travnja ove godine, u sklopu šireg paketa mjera za oporavak gospodarstva Europske unije od krize koju je prouzročila pandemija. Vrijednost fonda je do 25 milijardi eura, a cilj je omogućiti EIB grupi da poveća podršku uglavnom malim i srednjim europskim tvrtkama, uključujući i poduzetnike početnike. Do pet posto financiranja trebalo bi biti usmjereno u javna poduzeća i 'subjekte' u području zdravstva, te u zdravstvena istraživanja i usluge povezane s trenutnom zdravstvenom krizom. Svih 27 članica EU-a su pozvane dati doprinos u fond razmjerno udjelu u EIB-ovom kapitalu. Vezano uz taj fond i hrvatska Vlada je prije dva mjeseca u Sabor uputila konačan prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma o doprinosu između EIB-a i RH.

O novim aktivnostima EIB-a i planovima za Hrvatsku za Jutarnji list govori Anton Kovačev, voditelj EIB-ovog ureda u Hrvatskoj.

Početkom listopada EIB i HBOR su predstavili program oporavka malih i srednjih poduzeća u iznosu od 200 milijuna eura, pri čemu EIB sudjeluje s iznosom od 100 milijuna eura. U kojoj je fazi realizacija tog programa?

- EIB je s HBOR-om, kao dugogodišnjim partnerom, potpisao prvi zajam za oporavak od posljedica COVID-19 u Hrvatskoj. Njime se stavlja na raspolaganje do 200 milijuna eura i podupiru ulaganja, a hrvatskim tvrtkama osigurava se obrtni kapital kako bi se nastavio gospodarski oporavak zemlje od pandemije COVID-19. Ugovor je potpisan u listopadu te je sada na HBOR-u, koji će kao naš partner, pripremiti i osigurati daljnju raspodjelu sredstava krajnjim korisnicima. Ovo nije posljednja podrška za oporavak od posljedica COVID-19 koju ćemo s HBOR-om potpisati ove godine. U ovom trenutku ne mogu dati više pojedinosti, no EIB trenutno pregovara otvaranje novih kreditnih linija za hrvatska mala i srednja poduzeća, uključujući tu i potpuno nove financijske proizvode, posebno napravljene za Hrvatsku. Kao EU banka, EIB je ujedno i banka Republike Hrvatske te s 3,75 milijardi eura uloženih u mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj, želimo održati i pojačati razinu naših ulaganja te osnažiti svoju poziciju ključnog ulagača u hrvatsko gospodarstvo i društveni rast. Povrh zajmova za mala, srednja i srednje velika poduzeća koje plasiramo putem naših posrednika, pružat ćemo i potporu za brži oporavak od Covida-19 i putem nedavno pokrenutog Europskog jamstvenog fonda (EGF). Sukladno tome, hrvatska poduzeća će osjetiti punu snagu europske solidarnosti kada je u pitanju podrška oporavku od posljedica pandemije COVID-19.

Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco je najavio da će ti krediti biti prilagodljiviji i pristupačniji poduzećima, u usporedbi s onim što je dostupno na tržištu. Možete li nešto više reći o tim uvjetima?

- Kao što je naveo naš potpredsjednik Dario Sannapieco, EIB želi osigurati hrvatskim malim i srednjim poduzećima potporu tijekom pandemije, kao i nastavak njihovih ulaganja i poslovanja, a s tim u vezi i osiguravanje radnih mjesta i prihoda građana, te na taj način omogućiti rast hrvatskog gospodarstva u cjelini. Kako bismo to postigli, HBOR-u smo osigurali 100 milijuna eura, s tim da i HBOR sudjeluje s dodatnim sredstvima. Zajedno s HBOR-ovim dijelom, iznos sredstava na raspolaganju bi mogao narasti do 200 milijuna eura. Zajmovi poduzećima putem ovog sporazuma bit će dostupni po povoljnijim uvjetima u usporedbi s trenutno dostupnim zajmovima na hrvatskom financijskom tržištu u smislu povoljnije kamatne stope, duljeg razdoblja dospijeća i manjeg osiguranja. Poduzeća će ove zajmove moći koristiti kako za ulaganja, tako i za obrtni kapital. Naime, do sada je EIB financirao samo ulaganja.

Što bi u slučaju Hrvatske moglo značiti usmjeravanje dijela novca u javna poduzeća, u području zdravstva, u zdravstvena istraživanja…? Na koji način bi se to moglo realizirati?

- U sklopu prvotnog paketa mjera kao odgovora na posljedice COVID-19, kojeg je EIB najavio u ožujku 2020. godine, te Europskog jamstvenog fonda osnovanog u travnju, EIB Grupa je pojačala svoju podršku jačanju zdravstvenih sustava diljem EU-a. U okviru ovih mjera, EIB odobrava i potpisuje nove zajmove, podržava multilateralna partnerstva te zajedno sa Europskom komisijom sudjeluje u prikupljanju sredstava za borbu protiv pandemije COVID-a

Kako bi imali jasniju sliku o veličini tih ulaganja – samo prošli tjedan, EIB je odobrio 1,8 milijardi eura za medicinska istraživanja, nove bolnice i ulaganja u javno zdravstvo ali i zajmove za jačanje privatnog sektora. Od izbijanja pandemije do danas, EIB je odobrio više od 27 milijardi eura novih zajmova kako bi se javnim i privatnim partnerima diljem Europske Unije ali i svijeta omogućilo bolje rješavanje zdravstvenih, socijalnih i gospodarskih izazova.

Banka je prošlog tjedna odobrila i 400 milijuna eura za međunarodnu inicijativu COVAX kako bi se osigurao pošten i pravedan pristup cjepivu protiv COVID-19 u Africi te povećala proizvodnja cjepiva u 92 zemlje, uključujući i zemlje u razvoju. Ovakva ulaganja su na dobrobit kako EU-a tako i cijelog čovječanstva. EIB je podržao njemačku Grupu BioNTech i američki Pfizer, koji su izvijestili o izvrsnim rezultatima ispitivanja svojih cjepiva protiv koronavirusa. Ovakve suradnje su od iznimne važnosti čitavom čovječanstvu jer pomažu učinkovitom rješenju problema pandemije. Podržali smo i tzv. Oxfordsko cjepivo, čime povećavamo vjerojatnost za brži pronalazak učinkovitog cjepiva protiv koronavirusa. Za Hrvatsku to znači dostupnost cjepiva u isto vrijeme kada i u svim drugim zemljama EU-a. Hrvatska će i na taj način osjetiti dobrobit europskog jedinstva i brže se vratiti normalnom životu.

EIB je također spreman podržati i daljnja ulaganja u hrvatski zdravstveni sektor kako bi se pripremio na moguće buduće druge opasnosti poput pandemije COVID-19. Povrh toga, spremni smo financirati sve inovativne projekte u području zdravstva, a posebno u području zdravstvenih istraživanja u svim zemljama Europske Unije, pa tako i u Hrvatskoj. Ovdje moram spomenuti modernizaciju KBC-a Rijeka kao izvrstan primjer kako EIB, osim financiranja, može pružiti i tehničku podršku za izradu projekata. Svi oni koji imaju dobre inovativne istraživačke projekte mogu računati na financiranje od strane EIB-a ili naših partnera u Hrvatskoj, iz sredstava EIB-a.

U kojoj su mjeri aktivnosti EIB-a u Hrvatskoj vezane uz HBOR?

- HBOR je naš dugogodišnji a ujedno i jedan od najznačajnijih partnera u Hrvatskoj. Od početka naše suradnje 2001. godine potpisali smo 13 programa podrške za mala i srednja te srednje velika poduzeća, ali i za projekte razvoja infrastrukture, te pomogli pokrenuti prve hrvatske fondove rizičnog kapitala. Suradnja je jako dobra, razumijemo se i zadovoljni smo učinkovitošću našeg poslovnog odnosa, a što se nas u EIB-u tiče, zainteresirani smo ne samo za nastavak nego i za proširenje suradnje jer zajedno jačamo lokalno gospodarstvo, štitimo radna mjesta, podržavamo inovacije i oplemenjujemo hrvatsko financijsko tržište. Naša suradnja s HBOR-om omogućila je pokretanje prvih fondova rizičnog kapitala u Hrvatskoj, prvog fonda za poduzeća s tzv. socijalnim utjecajem, a nastavljamo podržavati rast i razvoj hrvatskih poduzeća poput Agrivija i Rimca. Bez HBOR-a bi sve to bilo puno teže postići i vjerujemo da Hrvatska tada ne bi mogla imati ovoliko izbora financiranja. Uz naše partnerstvo s HBOR-om, moram spomenuti i vrlo dobru suradnju s nekoliko najvećih poslovnih banaka u Hrvatskoj: Privrednom bankom Zagreb, ERSTE bankom, Zagrebačkom bankom i Hrvatskom poštanskom bankom.

Možete li nešto više reći o poslovanju ta tri fonda rizičnog kapitala, njihovom poslovanju, projektima u koje ulažu novac?

- Za sada je prerano bilo što reći. Trebamo biti strpljivi i pričekati dok fondovi krenu s radom jer je sporazum o njihovu financiranju između Europskog investicijskog fonda (člana EIB Grupe) i HBOR-a potpisan tek krajem kolovoza ove godine. Od tri fonda, dva imaju odobrenja HANFA-e, dok se za treći fond odobrenje očekuje uskoro. No već sada znamo da će prosječna pojedinačna veličina investicije kod sva tri fonda biti između dva i osam milijuna eura. EIF i HBOR uložili preko 70 milijuna eura u tri hrvatska privatna dionička fonda (Prosperus Growth Fund, Adriatic Structured Equity Fund i Croatian Mezzanine Debt Fund) kako bi privlačenjem privatnih ulagača, na raspolaganje stavili do 205 milijuna eura za razvoj i rast malih i srednjih te srednje velikih poduzeća. Sama činjenica što će ova tri fonda rizičnog kapitala početi s radom i pružiti nove, do sada nepostojeće izvore financiranja za hrvatska poduzeća u srednjoj fazi razvoja, otvara mogućnosti lokalnom financijskom tržištu potaknuti održiv i dugoročan gospodarski razvoj Hrvatske. Što se tiče poduzeća početnika, EIF je još prošle godine potpisao ugovor o zajedničkom ulaganju s HBOR-om u vrijednosti od 32,55 milijuna eura u Fil Rouge Capital II i to u okviru Hrvatske inicijative za rizični kapital. Zajedničkim ulaganjem upravljat će EIF, a proizlazi iz Hrvatskog programa za rast i ulaganja (CROGIP) kojeg su EIF i HBOR pokrenuli 2019 godine. To ulaganje je jamstva dobilo iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU). Ponosni smo jer hrvatsko financijsko tržište počinje izgledati i nuditi iste mogućnosti kao i puno razvijenija financijska tržišta u EU.

Što će biti glavni fokus EIB-a u Hrvatskoj u godinama koje dolaze?

- Ukratko, oporavak od COVID-19 i borba protiv klimatskih promjena bit će naši glavni prioriteti, nakon čega slijede ulaganja u pronalazaštvo, istraživanje i razvoj, mala i srednja poduzeća te komunikacijsku infrastrukturu.

Prošli tjedan EIB je usvojio Plan ulaganja klimatske banke za razdoblje od 2021.-2025.. To je strateški dokument u okviru kojeg će EIB usmjeravati buduće financiranje ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena te za održivost okoliša. Ta ulaganja EIB planira realizirati do 2030. godine, a osigurat ćemo iznos od jednog trilijuna eura. Do kraja 2020, sve naše aktivnosti uskladit ćemo s načelima i ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma. Želimo Europu učiniti CO2 neutralnim kontinentom do 2050. godine i u tom smislu EIB će podržavati provedbu Europskog zelenog plana. Također želimo podržati daljnja ulaganja u pronalazaštvo, istraživanja i razvoj, digitalizaciju i povezivanje. Ovo je jedinstvena prilika za hrvatske poduzetnike koji sada mogu iskoristiti i zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju Europe. Naš najveći izazov bit će omogućiti stvaranje dovoljno kvalitetnih projekata u Hrvatskoj, a EIB je svakako spreman pružiti tehničku pomoć u njihovom razvoju. Kada je riječ o oporavku od COVID-19, jedan od naših prioriteta bit će realizacija ulaganja putem Europskog jamstvenog fonda. Na taj način želimo gospodarstvima država članica EU, omogućiti što je više moguće financijskih sredstava.

Oporbeni saborski zastupnici su imali dosta zamjerki na zakon o potvrđivanju sporazuma o doprinosu između EIB-a i RH, među ostalim da nije jasno koliko će novaca Hrvatska morati uplatiti, kolike su joj potencijalne obaveze. Tu su pravila dosta jasna?

- Drago nam je što Hrvatski sabor, djelujući u najboljem interesu hrvatskih poduzeća, raspravljao i o tom pitanju, te usvojio Sporazum. Pravila kojima se uređuje EGF vrlo su jasna. Jamstveni fond je podrška za prevladavanje krize kojeg su zajedno osnovali EIB Grupa i države članice Europske unije kako bi se što brže otklonile gospodarske posljedice pandemije. Predviđeno trajanje Fonda je do kraja 2021. godine, i po potrebi se iznos Fonda može povećati.

Fondom će upravljati Odbor sudionika Fonda koji će uključivati predstavnike zemalja članica koje sudjeluju u radu Fonda, uključujući i Hrvatsku. Odbor će odlučiti kako će se upravljati Fondom i kako će se novac trošiti. Taj se Odbor redovito sastaje, te je EIB već u listopadu odobrio prve projekte iz sredstava EGF-a, u vrijednosti od 2,6 milijardi EUR. Osnovat će se također i rigorozan sustav ex ante upravljanja rizicima, te osigurati redovito izvješćivanje Odbora sudionika Fonda o njegovu radu i rezultatima.

Objedinjavanjem rizika među svim državama članicama EU-a koje sudjeluju u radu Fonda, ukupni prosječni trošak Fonda znatno će se smanjiti u usporedbi s nacionalnim programima. Time će Fond biti ne samo gospodarski učinkovit, već će biti i istinski europski odgovor na europsku i globalnu krizu te izraz europske solidarnosti.

Na temelju vašeg velikog iskustva u poslovanju s poslovnom zajednicom u Hrvatskoj, najprije na čelu HBOR-u, a potom za EIB, kakve pouke možete izvući koje bi mogle biti od koristi onima koji žele doći do povoljnijeg javnog novca?

- Ključni su kvalitetni projekti koji se lako mogu provesti u ulaganja, a od ulaganja u radna mjesta, porezne prihode, i dalje u brži gospodarski rast.To je jedan od najvećih problema s kojima se danas susrećemo u Hrvatskoj, a naše nešto sporije uključenje u Junckerov plan pokazalo nam je kako trebamo još puno učiniti kako bi hrvatska poduzeća povećala sposobnost izrade projekata koji udovoljavaju zahtjevima ulagača. Osnovna ideja i poruka konferencije Europski plan oporavka koju EIB organizira zajedno s predstavništvom Europske komisije u Zagrebu i Hanza Medijom je predstaviti hrvatskim poduzetnicima mogućnosti i načine dobivanja potpore prvenstveno od EIB-a i EU fondova, u okviru Europskog plana oporavka i Zelenog plana. Strategija Europske komisije, kao i EIB-a kao EU banke, u sljedećem financijskom razdoblju uključuje posebnu podršku zelenim projektima i projektima istraživanja i razvoja. To znači da će svi hrvatski projekti koji računaju na bespovratna sredstva EU-a i povoljna sredstva EIB-a imati lakši pristup povoljnim sredstvima ako ulažu u projekte energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, nova goriva ili u proizvodnju prijevoznih sredstava na nova goriva, ili bilo koju drugu inovaciju čiji je cilj borba protiv klimatskih promjena i zaštita okoliša, kao i svi drugi projekti koji se temelje na istraživanju i pronalascima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 11:16