Predstavljamo 15 najboljih gradova po poticanju poduzetništva i mjerama za zapošljavanje

Gospodarstvo je osnova dobrog života. U gospodarski prosperitetnoj sredini ljudi lakše nalaze posao, lakše se odlučuju na podizanje kredita, zasnivanje obitelji ili više djece.

Naravno da siguran posao i poslovne prilike nisu jedini preduvjet za dobar život, no osnova su za sve ostalo što im je nadgradnja.

Sadržaji i vrijednosti

Gospodarski propulzivni gradovi u prilici su urediti život svojim građanima da im bude ugodan, da im ponude više sadržaja i vrijednosti. Temeljem proračunskih pokazatelja i ostalih javno dostupnih službenih podataka za razdoblje od 2015. do 2017. godine istražili smo kako gradovi u Hrvatskoj, svrstani u tri kategorije - veliki, srednji i mali - stoje u odnosu jedni prema drugima i koji od njih zaslužuju titulu najboljih.

Naši analitičari u obzir su uzeli niz pokazatelja, kao što su prosječni dohodak, prosječni bruto mjesečni dohodak po zaposlenom, stopa siromaštva, prosječna nezaposlenost i prosječna zaposlenost, indeks nezaduženosti gradova, udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima te stopa prireza. Nadalje, analizirali su i efikasnost gradske uprave, računajući prosječni prihod po zaposlenom te udio izdvajanja bruto plaće u rashodima. Sve su te podatke posložili u posebne indekse na osnovi kojih smo, prvi put u povijesti Hrvatske, dobili objektivnu i na konkretnim brojčanim pokazateljima utemeljenu rang-listu svih hrvatskih gradova.

Poanta izbora

Kako je poanta i cilj čitavog ovog izbora nagraditi najbolje i potaknuti ih da budu još bolji te isticanjem njihovih primjera motivirati sve ostale da eventualno promijene politiku i drugačijim proračunskim mjerama potaknu gospodarstvo i pomognu mu da raste i razvija se, ovdje ističemo samo 15 najboljih gradova.

Velik broj njih, većih, srednjih i malih, na različite načine potiče i olakšava život svojim gospodarstvenicima, od poticanja samozapošljavanja i novih poduzetnika, otvaranja poduzetničkih inkubatora i poslovnih zona, stvaranja infrastrukture u kojoj se poduzetnici mogu razvijati i rasti, nerijetko, što je osobito pohvalno, uz pomoć EU fondova, do subvencioniranja kamata na kredite koji poduzetnicima trebaju za širenje poslovanja, nabavu opreme i strojeva te pružanja savjetovanja, plaćanja edukacije i radionica i savjetovališta za nove i iskusnije poduzetnike.

Bolji prosperiraju

Takve zajednice prosperiraju više od ostatka zemlje i zbog toga njihove primjere treba istaknuti i nagraditi. Naravno da mnogi gradovi ne mogu učiniti mnogo protiv negativnih trendova u regijama u kojima se nalaze, no ipak mogu učiniti ono što je u njihovoj moći kako bi smanjili odlazak mladih i radno sposobnih u inozemstvo, pomogli svojim gospodarstvenicima da rade i zapošljavaju te kako bi kvaliteta života u njima rasla. Neki takve mjere tek uvode ove godine ili planiraju za sljedeću godinu, pa se nadamo da će se tijekom idućih godina poredak mijenjati.

Do tada, analizom objavljenog izvršenja proračuna za 2017. te ostalih pokazatelja dobili smo finaliste u našem izboru za najbolji grad u području gospodarstva. Uskoro objaljujemo nominirane za nagrade u kategoriji kvaliteta života.

Finalisti u kategoriji velikih gradova, abecednim redom su Dubrovnik, Krapina, Pula, Samobor i Varaždin.

Dubrovnik: Mato Franković

Nije nepoznanica da se gospodarstvo Dubrovnika temelji na turizmu kao osnovnoj grani i motoru razvoja, zbog čega se nova gradska uprava okrenula održivom i odgovornom upravljanju gradom kao destinacijom. S druge strane, u godinu dana Grad je osigurao 60 milijuna kuna bespovratnih sredstava za investiranje, desetak je projekata u različitim fazama prijave za financiranje, a još ih je toliko u pripremi. Uz obnovu baštine, Dubrovnik pokreće kapitalne projekte. Grad snažno potiče razvoj poduzetništva, s naglaskom na tradicijske obrte koje se subvencionira sa 2000 kuna na mjesec, što je pomoglo da se obrtnici vrate u stari centar Dubrovnika.

Krapina: Zoran Gregurović

Krapina već niz godina sufinancira kamate na poduzetničke kredite prema programima i projektima nadležnih ministarstava, ali i ulaže značajna sredstva iz proračuna za razvoj poduzetničkih zona u cilju jačanja sposobnosti za privlačenje investicija. Na području Grada Krapine razvijaju se mala privreda i obrtništvo, a najzastupljeniji su metaloprerađivačka industrija i tekstil. Nakon formiranja Zone maloga gospodarstva u koju je smješteno šest subjekata, Grad Krapina je krenuo u osnivanje Poduzetničke zone Krapina Nova, koja je djelomično u fazi gradnje, a dio nje već je dom nekolicine tvrtki, kojima je osigurana sva potrebna infrastruktura.

Pula: Boris Miletić

Pula svake godine osigurava paket mjera za poticanje razvoja malog gospodarstva kroz koji poduzetnicima dijeli milijun kuna bespovratnih potpora. Grad osigurava olakšice za razvoj gospodarskog i poduzetničkog sektora, poput manjih komunalnih doprinosa i subvencioniranja kamata za odobrene kredite, podupire novoosnovane tvrtke, sufinancira i nabavu nove opreme te uvođenje inovacija u proizvodnju, potpore za pripremu projekata EU i drugo. - Pula je uz Zagreb, grad s najviše poduzetnika u Hrvatskoj u odnosu na radno sposobno stanovništvo, za direktne poticaje u protekle četiri godine izdvojila 8,2 milijuna kuna - kaže gradonačelnik Boris Miletić.

Samobor: Krešo Beljak

Samobor je u vrhu u Hrvatskoj po povlačenju sredstava iz Europske unije, a u finale našeg izbora ušao je zahvaljujući nizu mjera kojima potiče gospodarstvo, sve to uz činjenicu da je jedan od rijetkih velikih gradova bez prireza. Samobor godišnje za potpore kapitalnim ulaganjima, nova zapošljavanja, subvencije obrtima i drugo izdvaja više od 800.000 kuna. Ima niz mjera za poticanje poljoprivrede i ruralnog razvoja, u vrijednosti većoj od 1,2 milijuna kuna, a u turizam ulaže 2,1 milijun kuna na godinu. Novi zamah gospodarstvu dao je 21,6 milijuna kuna vrijedan projekt “Mali tehnopolis Samobor”, za koji je Grad dobio 19,4 milijuna kuna iz fondova EU.

Varaždin: Ivan Čehok

Među velikim gradovima, Varaždin je proteklih godina imao najnižu stopu nezaposlenosti, koja u ovoj godini iznosi samo 4,2 posto. U gradu od 47.000 stanovnika posluje 1900 poduzetnika koji zapošljavaju 20.000 ljudi, a sa 13,6 milijardi kuna prihoda u 2017. ostvarili su dva posto ukupnih prihoda hrvatskog poduzetništva. Prema istraživanju “Doing Business” Svjetske banke za 2018. godinu, Grad Varaždin ima najsusretljiviju i najbržu birokraciju. “Vrata Gradske vijećnice i mog ureda otvorena su svima koji žele poslovati u Varaždinu. Imamo razumijevanja za njihove zahtjeve i prijedloge”, rekao je njegov gradonačelnik Ivan Čehok.

Za prestižnu nagradu u kategorjii srednjih gradova natječu se Kastav, Poreč, Rovinj, Sveta Nedelja i Umag.

Kastav: Matej Mostarac

Grad Kastav već više od deset godina subvencionira kamate na poduzetničke kredite te je uveo i subvencioniranje inicijalnih troškova poduzetnika početnika, kao i sufinanciranje nabave i ugradnje opreme i strojeva. Kastav je na prvome mjestu prema ulaganjima u poslovne zone na području Aglomeracije Rijeka, a na četvrtome u Primorsko-goranskoj županiji po ostvarenim prihodima poduzetnika u 2017., s time da su tri kastavska poduzeća među 40 najboljih u županiji. Gradonačelnik Matej Mostarac, koji je i sam poduzetnik, kaže da su rezultati poduzetnika iz Kastva impresivni, “pa je tako u pripremi i projekt poduzetničkog inkubatora”.

Poreč: Loris Peršurić

Svaki šesti radnik u Istri zaposlen je u gospodarstvu grada Poreča, koji nizom mjera, a posebno ulaganjem u prometnu infrastrukturu, pokušava unaprijediti uvjete za razvoj poduzetništva. Grad je uložio više od milijun kuna u prenamjenu društvenog doma u Žbandaju u suvremeni poduzetnički inkubator te nudi niz pogodnosti u tri poduzetničke zone koje razvija, a poduzetništvo potiče i raznim mjerama sufinanciranja poduzetnika. - Veseli me što je Poreč u top deset hrvatskih gradova s najvećom neto dobiti poduzetnika u 2017. te da je u hrvatskih top deset i po količini poduzetnika, čiji je broj porastao na 1305. - istaknuo je gradonačelnik Loris Peršurić.

Rovinj: Marko Paliaga

Rovinj već dugi niz godina ima poseban Program poticanja razvoja poduzetništva, s naglaskom na poduzetnike početnike, zapošljavanje i samozapošljavanje te na ulaganja u poduzetničke zone. Ove godine kroz potpore novoosnovanim obrtima i tvrtkama, potpore za financiranje pripreme i kandidiranje projekata EU, za novo zapošljavanje i samozapošljavanje i drugo, Grad dodjeljuje ukupno 150.000 kuna, 20.000 po korisniku. Tu je i program kreditiranja, odnosno subvencioniranja kamatnih stopa poduzetnicima, ovisno o vrsti djelatnosti, ukupni kreditni fond tog programa je 20 milijuna kuna, a subvencije mogu iznositi do 20.000 po korisniku.

Sveta Nedelja: Dario Zurovec

Sveta Nedelja dom je tvrtke možda najpoznatijeg mladog poduzetnika, Rimac Automobila, no i mnogih drugih, vrlo živih i brzorastućih industrija. Zapravo, tamošnji poduzetnici su u razdoblju od pet godina (2012. - 2016.) ostvarili povećanje neto dobiti od 13 puta. U istom se razdoblju povećao i broj poduzetnika. Položaj Svete Nedelje u blizini Zagreba, ali i autoceste te blizine granice sa Slovenijom, spojen je s dobrim uvjetima poslovanja, brzim izdavanjem građevinskih dozvola i usklađenošću zemljišnih knjiga s katastrom, što omogućuje brzu realizaciju investicije. Iz toga grada ističu i da je motivacija investitorima za realizaciju projekata upravo kod njih.

Umag: Vili Bassanese

Umag je gradnjom plinske mreže osigurao jeftinije ulazne troškove za gospodarstvenike, kažu u tom gradu i ističu da nastavljaju raditi na infrastrukturi u poduzetničkim zonama te osiguravanju novcai mjera za poduzetnike, a to uključuje poticaje za nove poduzetnike te subvencije postojećima za kupnju opreme ili, primjerice, pomoć za pripremanje projekata EU. U 2017. i 2018. uloženo je gotovo 10 milijuna kuna samo u infrastrukturu zone Ungarija. - Cilj je odgovornog upravljanja sugrađanima omogućiti konkurentnost, poticati održivost projekata te stvoriti uvjete za dugoročno obavljanje djelatnosti - kaže Vili Bassanese, gradonačelnik.

Finalisti u kategoriji malih gradova su Bakar, Krk, Mali Lošinj, Novigrad Istarski i Oroslavje.

Bakar: Tomislav Klarić

Grad Bakar je program svojeg razvoja osmislio pod nazivom “Gospodarsko središte Hrvatskog primorja” i u nekoliko je godina u taj razvoj uložio više od 150 milijuna kuna vlastitih sredstava. Da se ulaganje isplatilo, pokazuje podatak da je u bakarskoj Industrijskoj zoni na Kukuljanovu i Škrljevu broj poslovnih subjekata narastao na više od 200, uz 4000 novootvorenih radnih mjesta. Investicije ne staju, pa se u ovom trenutku, kažu u Bakru, gradi čak sedam novih poslovnih hala i priprema gradnja njih još desetak. U svojim razvojnim planovima bakarska gradska uprava priprema projekte za još dvije nove poslovne zone.

Krk: Darijo Vasilić

Uloga jedinice lokalne samouprave jest pokrenuti gospodarski razvoj stvaranjem povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva, smatraju u Gradu Krku, koji je već godinama jedan od gradova s najmanjom nezaposlenošću u Hrvatskoj, ali i odličnim drugim gospodarskim pokazateljima. Zbog toga Krk više ulaže u infrastrukturu kao preduvjet za razvoj gospodarstva, a manje u izravne mjere i poticaje, iako umanjuje komunalne naknade/doprinose poduzetnicima uz zadovoljenje za to propisanih uvjeta. Krk tako stalno ulaže u prometnice uz pomoć fondova EU, uz čiju se potporu provodi i gradnja objekata i uređaja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Mali Lošinj: Ana Kučić

Mali Lošinj je od 2012. podijelio 2,6 milijuna kuna poticaja za žene i mlade koji ulaze u svijet poduzetništva, za poticanje certificiranja proizvoda i procesa, poticanje inovacija, tradicionalnih obrta, ekološke proizvodnje i ekološke zaštite proizvoda te uzgoja autohtonih pasmina i sorti, vinogradarstva i vinarstva, kao i proizvodnje ljekovitog bilja. Grad planira kapitalni projekt poduzetničkog inkubatora, a plan je i gradsko poljoprivredno zemljište OPG-ima davati u najam za jednu kunu kako bi se poduprla proizvodnja i prodaja lošinjskih proizvoda. - Cilj je postizanje optimalnog ozračja za razvoj konkurentnoga gospodarstva - ističe gradonačelnica Ana Kučić.

Novigrad: Anteo Milos

Novigrad Istarski nekad je bio malo ribarsko naselje, a danas se njegovih gotovo četiri i pol tisuće stanovnika bavi uglavnom turizmom, no i drugim djelatnostima, uglavnom izvozno orijentiranim. Taj je gradić u poduzetničku zonu Sveti Vidal u posljednjih 15-ak godina uložio više desetaka milijuna kuna. Olakšice prilikom kupnje zemljišta i plaćanja komunalnih doprinosa privukle su 20-ak uglavnom stranih tvrtki te je danas tamo zaposleno više od 300 radnika. - Sredina smo koja glavninu svojih aktivnosti ostvaruje u turizmu, ali poticajima i ostalim granama nastoji diverzificirati tržište rada te osigurati radna mjesta s cjelogodišnjim prihodom - kažu iz Novigrada.

Oroslavje: Emil Gredičak

Drago nam je što je nezavisni i stručni žiri prepoznao kvalitetna rješenja i iščitao pozitivne statističke pokazatelje koje smo u kratkom vremenu uspjeli ostvariti u Oroslavju, rekao je gradonačelnik Emil Gredičak. Mjere koje je Grad donio, a za koje je uvjeren da su pridonijele uspjehu su stopostotno povećanje izdvajanja za razvoj i jačanje gospodarstva, 400 posto za poljoprivredu, subvencije obrtnicima za 260 posto te povećanje od 400 posto za ulaganja u Radnu zonu. - Vjerujem da smo tim mjerama, ali i povećanjem izdvajanja za komunalnu infrastrukturu, uvođenjem besplatnog interneta te modernizacijom i javne rasvjete utjecali na pozitivnu klimu u gradu - zaključio je.