Kada bih morao opisati prošlu godinu jednom riječju, bilo bi to riječju “projekti”. Siguran sam da će ta riječ biti u fokusu i u godinama ispred nas jer je HŽ Infrastruktura trenutačno najveći korisnik EU-ova novca koji se ulaže u prometni sektor u Republici Hrvatskoj. Paralelno provodimo 24 velika projekta obnove i modernizacije željezničke infrastrukture u različitim fazama provedbe.
Ako uzmemo u obzir neizvjesne i turbulentne godine iza nas obilježene pandemijom, ratom u Ukrajini i inflacijom koje su usporile napredak ne samo radova na željeznici, već događanja diljem svijeta, pravi je izazov uhvatiti se ukoštac s tako velikim investicijama. Te projekte Hrvatska treba i obvezni smo ih provesti.
Osim modernizacije prometnih koridora koji prolaze kroz Hrvatsku kao tranzitnu državu EU, ciljevi su ispuniti uvjete kojima se osigurava interoperabilnost, odnosno neometan prekogranični promet i željeznički promet između država EU-a, povećati razinu sigurnosti željezničkog prometa, podići brzinu i ostvariti veću gustoću prometovanja vlakova.U željezničku infrastrukturu ulaže se više nego ikada prije u povijesti naše zemlje. U sljedećih deset do 12 godina planiramo uložiti približno 5,7 milijardi eura (trenutačna ulaganja vrijedna su oko milijardu i pol eura).
Glavnina velikih infrastrukturnih projekata većinom se provodi na dva značajna međunarodna koridora – na RH2 ili Mediteranskome koridoru. Oba koridora dio su osnovne Transeuropske prometne mreže.
Najvažniji projekti koje trenutačno provodimo su radovi na rekonstrukciji postojećega i izgradnji drugoga kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – mađarska državna granica. To je ujedno najveće željezničko gradilište u RH na kojemu do kraja godine planiramo završiti oko 50 posto radova. Nastavlja se i modernizacija susjedne dionice Dugo Selo – Križevci. Radovi su počeli i na važnoj dionici od Zagreba prema Rijeci, onoj od Hrvatskog Leskovca do Karlovca, na kojoj se također rekonstruira postojeći i gradi drugi kolosijek.
Na istome koridoru za dionice Karlovac – Oštarije te Oštarije – Škrljevo izrađuje se studijska dokumentacija, a za dionicu od Glavnoga kolodvora u Zagrebu do Hrvatskog Leskovca, u tijeku je priprema ugovora za izradu projektne dokumentacije.
Sljedeći prioritet na području riječkoga bazena jest završetak izrade projektne dokumentacije, odnosno glavnih projekata te ishođenje dozvola za izgradnju drugoga kolosijeka, modernizaciju i obnovu pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani.
Što se tiče koridora od Slovenije prema Srbiji, u drugoj polovini ove godine planira se završiti nadogradnja i elektrifikacija pruge Vinkovci – Vukovar. Nedavno je završena obnova dionice Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor. U produžetku iste dionice nastavljamo modernizaciju od Zagreb Zapadnoga kolodvora do Zagreb Glavnoga kolodvora, gdje su radovi u punome jeku. Obnavljaju se tri i pol kilometra jedne od najprometnijih željezničkih pruga u državi, kojom na dan prođe oko 150 putničkih i teretnih vlakova. Putnici bi se novom, bržom i sigurnijom prugom trebali voziti od kraja 2024. godine.
Pri kraju je izrada projektne dokumentacije za unaprjeđenje, obnovu i izgradnju nove dvokolosiječne pruge Dugo Selo – Novska te je krajem godine planirana objava postupka javne nabave za radove, a projektna dokumentacija izrađuje se i za modernizaciju dionice od Okučana do Vinkovaca. U tijeku je postupak javne nabave za izradu studijske dokumentacije za razvoj željezničkoga čvorišta Zagreb.Stanovnici oko Zaprešića i Zaboka prošle su godine dobili moderniziranu i elektrificiranu prugu koja povezuje ta dva grada. Uskoro će u novome ruhu zasjati i kolodvorske zgrade u Osijeku i Rijeci, čija je obnova pri kraju.
Ako trebam nešto istaknuti, bili bi to završeni projekti u najvećoj hrvatskoj luci i jednoj od glavnih luka na Mediteranskome koridoru – Rijeci. Grad Koji Teče doživio je veliku prometnu transformaciju uspješno završenom modernizacijom kontejnerskih terminala Brajdica i Zagrebačko pristanište, koju je HŽ Infrastruktura provela u suradnji s Lučkom upravom Rijeka. Rijeka je tako dobila teretne kolodvore povećanih ukrcajnih i iskrcajnih kapaciteta. Oba projekta znatno utječu na podizanje razine konkurentnosti željeznice.
U planu je i obnova željezničke infrastrukture koja bi se financirala kreditom Europske investicijske banke (EIB). Na željeznici je imperativ sigurnost pa u skladu s time provodimo i projekte povećanja razine sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP). Na 50 lokacija u Hrvatskoj provodimo projekt Svjetske banke “Održive hrvatske željeznice u Europi”, kroz koji je više od 30 novih ŽCP-a već pušteno u rad. Iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija bit će modernizirano dodatnih 95 ŽCP-ova. Kada budu završeni svi ti projekti broj novomoderniziranih prijelaza popet će se na više od 300. Također, u provedbi je Projekt unaprjeđenja željezničke infrastrukture kroz uspostavu mjernih stanica za sigurnosne i tehničke kontrole koji će unaprijediti mehanizme zaštite željezničke infrastrukture te povećati razinu sigurnosti željezničkog prometa.
Velik investicijski ciklus koji smo započeli nosi i određene izazove i probleme od kojih ne treba bježati. Budući da se većina projekata mora izvoditi usporedno s prometom, svjesni smo da radovi i putnicima i teretnim prijevoznicima stvaraju poteškoće, ali za željeznicu ne postoji alternativni pravac. Zato im se ispričavamo te ih molimo za strpljenje i razumijevanje.I rokovi se ponekad probijaju, međutim projekt po projekt napredujemo prema cilju. U jednome se desetljeću ne može nadoknaditi nekoliko desetljeća nedovoljnog ulaganja u željeznicu. Za obnovu i revitalizaciju cjelokupne infrastrukture treba ipak malo više vremena, no to je vrijeme došlo pa nakon godina izgradnje cesta, morskih i zračnih luka, kako i ministar često ističe, konačno je došlo vrijeme i za revitalizaciju željeznice.