‘Povjereniče što je ostalo? Epilog primjene Lex Agrokora u Agrokoru i tvrtkama u tom koncernu (7)

Gotovo deset godina nakon donošenja Lex Agrokora i postizanja predstečajne nagodbe za nekoć najveću kompaniju na ovim prostorima sve je, manje-više, ‘leglo na svoje mjesto‘ nakon najvećeg potresa koji je pogodio hrvatski krupni biznis u posljednjih dvadesetak godina.

Kako je pokazalo naše istraživanje u prethodnim tekstovima na ovu temu, nasljednik Agrokora, Fortenova grupa smanjila je dug prednika s dvije milijarde na 650 milijuna eura, presložila portfelj tvrtki u svome sastavu tako da joj je fokus gotovo isključivo na trgovini te lani ostvarila prihod od 5,6 milijardi eura i rast operativne dobiti od 14 posto u odnosu na 2024.. Riješeni su i vlasnički odnosi u bivšem Agrokoru. Nakon provedbe nagodbe osnivač i najveći dioničar kompanije Ivica Todorić ostao je bez ijedne dionice ili vlasničkog udjela, a vlasnik Fortenove postao je Pavao Vujnovac. Kompanije koje su prodane u sklopu razduživanja Fortenove i danas imaju druge vlasnike također su stabilne i s očuvanom razinom zaposlenosti i proizvodnje te zaštite radničkih prava koja je čak i pojačana u odnosu na prethodnog vlasnika, kao što je slučaj s bivšom poljoprivredom Agrokora (Belje, VUPIK, PIK Vinkovci) koja je sada u sastavu Podravke.

Najveće žrtve

Mali dobavljači Agrokora, njih oko 2400, namireni su još prije nagodbe za puni iznos potraživanja. Ostali dobavljači morali su, slovom nagodbe, pristati na naplatu 60 posto duga i zapravo su, uz dioničare Agrokora i tvrtki iz njegova sastava u kojima je primijenjen Lex Agrokor, najveće žrtve predstečajnog kolapsa koncerna koji je osnovao Ivica Todorić. No, takav položaj dijela vjerovnika Agrokora nije iznimka u (pred)stečajnoj praksi u Hrvatskoj. Stopostotne naplate u (pred)stečajevima za veliku većinu vjerovnika praktički ni ne postoje, a rijetke su i one od 70 ili 80 posto duga. Uz to, u pripremi nagodbe vjerovnicima su predočeni izračuni prema kojima bi se u stečaju koncerna naplatili od 18 posto (prodaja opreme Agrokorovih tvornica) do najviše 60 posto kod prodaje nekretnina. Spomenuto smanjivanje duga koji je Fortenova naslijedila od Agrokora odgovor je na pitanje kako su banke i financijski sektor u cjelini prošli u brodolomu poslovnog sustava koji je u najboljim danima zapošljavao 55 tisuća radnika.

Inozemna imovina Agrokora, u najbitnijim državama u kojima je koncern poslovao a to su Slovenija, Srbija i BiH, nije ni bila obuhvaćena mandatom izvanredne uprave Lex Agrokora. Todorićeve tvornice u spomenutim državama također su prodane (Dijamant, Frikom, Mercator Emba..), a trgovina je ostala dio Fortenove uz nova ulaganja Fortenove (distributivno-logistički centar u Beogradu) i preuzimanje drugih tvrtki (crnogorski maloprodajni lanac Franca) na novim tržištima u okruženju.

Opsežne optužnice

Pravosudni dio sage Agrokora nakon višegodišnjih istraga, izvida i podizanja optužnica od strane Državnog odvjetništva i USKOK-a ide svojim tokom, iako pravomoćnih sudskih presuda još nema. Potonji podatak opet se mora staviti u ‘hrvatski kontekst‘. Domaće istrage za gospodarski kriminal, barem one najzvučnije poput afera Spice (Podravka) ili ‘bankomata‘ (Hrvatska poštanska banka), traju deset i više godina. Opsežnost ‘spisa‘ u takvim slučajevima jedan je od razloga za duga suđenja. Primjerice, u samo jednoj od pravomoćnih optužnica koje je DORH podigao protiv Ivice Todorića tereteći ga za malverzacije s mjenicama, tekst optužnice ima 460 stranica.

Politički dio afere Agrokor odavno je stavljen ‘ad acta‘. Opozicija, dio koje je 2017. i 2018. podnosio kaznene prijave protiv Vlade za nezakonitosti u donošenju Lex Agrokora i pogodovanje krupnom financijskom sektoru, s vremenom je našla druge teme za ‘torpediranje‘ HDZ-a, a neke od tih stranaka podnositeljica prijava danas jedva da i postoje poput Živog zida. Poziciju tadašnje i sadašnje vlasti u cijeloj krizi oko Agrokora najjasnije na posebnoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe posvećenoj Agrokoru održanoj 9.studenoga 2023. sažeo tadašnji ministar pravosuđa Ivan Malenica.

- Postupak izvanredne uprave u Agrokoru nije pokrenula Vlada već čelni ljudi kompanije. Lex Agrokor donesen je u skladu s Ustavom i s međunarodnom i europskom pravnom stečevinom što su potvrdila i međunarodna pravosudna i tijela Europske unije. Država niti je bila, niti je danas vlasnik Agrokora, niti je bilokakvo vlasništvo u Agrokoru nekome oduzela – poručio je Malenica na sjednici koja je sazvana povodom pokretanja arbitražnog spora protiv države pred Međunarodnim centrom za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) u Washingtonu od strane nizozemskih tvrtki Adria Group B.V. i Adria Group Holding u vlasništvu Ivice Todorića.

Tajna arbitraža

Arbitraža u Washingtonu još u tijeku i zapravo, uz proces pred nizozemskim pravosuđem koji je u proljeće prošle godine na društvenim mrežama najavio Ivica Todorić, predstavlja potencijalni ‘kamen u cipeli‘ ili ‘remetilački faktor‘ cijelog procesa koji je bivši Agrokor prošao u posljednjih deset godina.

Na spomenutoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe tadašnja državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek iznijela je dio okvira arbitraže koju je pred ICSID-om pokrenuo Todorić i njezino je izlaganje utoliko bitno ne samo zato što je jedino iz DORH-a na tu temu, već i stoga što su postupci pred ICSID-om strogo zatvoreni za javnost i iz njih se ključne činjenice priopćavaju tek kad se donese arbitražni pravorijek. Pritom treba voditi računa o činjenici da arbitraže pred ICSID-om traju minimalno između tri i pet godina. Prema riječima Zlate Hrvoj Šipek Adria Group B.V. i Adria Group Holding, obje u vlasništvu Ivice Todorića i s sjedištem u Nizozmeskoj, podnijeli su zahtjev za arbitražu pred ICSID-om 2.ožujka 2020. radi povrede Ugovora o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske.

U trenutku kada glavna državna odvjetnica referira saborskom Odboru o postupku pred ICSID-om ne zna se, prema njezinim riječima, ni koliki je točno odštetni zahtjev Todorića ni temeljem kojih navodnih povreda spomenutog ugovora Hrvatske i Nizozemske traži odštetu. Zlata Hrvoj Šipek tada govori o visini Todorićevog odštetnog zahtjeva od više milijardi eura, što je cifra koja se spominjala u javnosti.

- Tužitelji u svom zahtjevi navode da će točan iznos štete biti kvantificiran u arbitražnom postupkom uz pomoć ekonomskih stručnjaka – navela je bivša glavna državna odvjetnica.

Utvrđivanje odštete

Šest godina nakon pokretanja arbitraže pred ICSID-om i tri godine nakon istupa bivše glavne državne odvjetnice u Saboru u DORH-u doznajemo da Adria Group B.V. i Adria Group Holding od države u spomenutoj arbitraži potražuju 2,5 milijarde eura.

- U pogledu naknade štete koja se potražuje u predmetnom arbitražnom postupku, upućujemo vas na Izvješća Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava - poručeno nam je iz DORH-a na pitanje koliki je iznos odštete koju Todorić traži na arbitraži. Prema izvješću o radu DORH-a za 2024. tužbeni zahtjev Todorićevih tvrtki od 2,5 milijardi eura postavljen je u srpnju 2024..

Na pitanje u kojoj je fazi arbitraža s Todorićevim tvrtkama i na čemu se temelji odštetni zahtjev iz DORH-a su nas uputili na javnu objavu ICSID-a o trenutačnom statusu postupaka koji se vode pred ICSID-om. Prema evidenciji ICSID-a arbitraža između Todorićevih tvrtki i države vodi se pod oznakom ‘na čekanju‘.

- Tijekom 2025. Republika Hrvatska podnijela odgovor na tužbu, zahtjev za osiguranje troškova te je provedena faza „produkcije“ dokumenata – stoji u dijelu izvješća glavnog državnog odvjetnika posvećenom arbitraži s Todorićevim tvrtkama za 2025..

Bez barem okvirnih podataka o tome temeljem čega Adria Group B.V. i Adria Group Holding potražuju odštetu nemoguće je prognozirati kako bi ICSID mogao presuditi u ovom slučaju. Odluka ICSID-a o odbačaju hrvatskog prigovora o nadležnosti tog tijela za arbitražu s Todorićevim tvrtkama svakako ne ide u prilog nastojanjima države da porazi osnivača Agrokora u sporu koji se vodi u Washingtonu i koji će još itekako potrajati. O dugotrajnosti arbitraža pred ICSID-om svjedoče podaci da je tribunal za odlučivanje u postupku koji je pokrenuo Todorić konstituiran u svibnju 2021., više od godinu dana nakon podnošenja zahtjeva, te da je ICSID prigovor DORH-a o nenadležnosti za Todorićev spor odbacio tek u listopadu 2023..

Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama.