Svjetske zalihe nafte pale su na zabrinjavajuće nisku razinu, a za njihovu obnovu mogle bi biti potrebne i dvije godine, upozorio je Amin Nasser, izvršni direktor Saudi Aramca, piše Financial Times.
Nasser je rekao da je sedmomjesečni rat između SAD-a, Izraela i Irana smanjio opskrbu naftom iz regije za gotovo tri milijarde barela. To je, prema njegovim riječima, ekvivalent otprilike polovici sirove nafte i rafiniranih goriva koja bi u tom razdoblju prošla kroz Hormuški tjesnac.
Kako bi se ublažio manjak, iz rezervi je povučeno više od milijardu barela nafte. Vlade su pritom oslobodile više od 300 milijuna barela iz strateških rezervi te su u petak dogovorile dodatna puštanja na tržište. Nasser je upozorio da najveći dio nafte dosad puštene iz rezervi nije došao iz državnih strateških zaliha, nego iz komercijalnih zaliha naftnih kompanija. Upravo te zalihe nazvao je „posljednjom velikom rezervom“ na koju se tržište još može osloniti.
U svom prvom javnom obraćanju od početka rata, čelnik saudijske državne naftne kompanije procijenio je kako danas postoji manje od šest milijardi barela komercijalnih zaliha, pri čemu, kako je rekao, velika većina nije praktično dostupna.
U Bruxellesu vlada šutnja, a situacija je očajna. Stručnjakinja ljuta: ‘Šest mjeseci upozoravam!‘
„Sustav je već pod pritiskom“, rekao je na konferenciji Energy Intelligence Forum u Londonu. Dodao je da je, uz vrlo malo drugih opcija na raspolaganju, zaštitni sloj otpornosti opskrbe „zastrašujuće tanak“. Nasser je također upozorio da se moderna tehnologija, uključujući otvorene podatke poput satelitskih snimki i brodskih dnevnika, sve češće koristi u svrhu napada na infrastrukturu i tankere.
Dok Saudi Aramco upozorava da su svjetske zalihe nafte opasno niske, posljedice energetskog šoka jasno se očituju na tržištu automobila: rekordne cijene benzina i dizela ubrzale su prelazak kupaca prema električnim vozilima, upozorava portal oilprice.com.
Od siječnja do lipnja prodaja automobila na benzin, ne računajući hibride, globalno je pala 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na 20,25 milijuna vozila. Njihov udio u ukupnoj svjetskoj prodaji automobila smanjio se za tri postotna boda, na 49 posto, pokazuju podaci. Prvi je to put u povijesti da je prodaja automobila na benzin ispod 50 posto na cjelokupnom tržištu proizvodnje automobila.
Prijelaz na struju
Godinama je prihvaćanje električnih vozila na tržištima izvan Kine bilo sporo. No kriza u Hormuškom tjesnacu, cijena nafte od oko 100 dolara po barelu te rekordne cijene dizela i benzina potaknule su mnoge kupce u Europi, Južnoj Americi i azijsko-pacifičkoj regiji da se okrenu električnim vozilima.
Prodaja potpuno električnih vozila u Europi, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarsku i Norvešku, u kolovozu je porasla 52,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazali su prošlog mjeseca podaci Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA).
Nadalje, prodaja električnih vozila u drugom tromjesečju porasla je 35 posto u odnosu na prvo tromjesečje. IEA navodi da je energetska kriza izazvana ratom na Bliskom istoku ponovno u prvi plan stavila nestabilnost cijena goriva. Osim toga, čak je 90 zemalja u prvoj polovici godine zabilježilo godišnji rast prodaje električnih vozila.
U Njemačkoj, najvećem europskom automobilskom tržištu, prodaja potpuno električnih vozila u kolovozu je skočila 75 posto na godišnjoj razini. Istodobno je cijena benzina dosegnula rekordnih 2,31 euro po litri. U toj državi je između siječnja i kolovoza svaki četvrti prodani osobni automobil bio potpuno električni. U kolovozu je udio bio još veći: svaki treći prodani automobil bio je električni na baterije. Za usporedbu, njihov je prosječni udio u 2025. iznosio 19 posto, pokazuje analiza.
Analitičari Wood Mackenzieja smatraju da će ubrzani prelazak na električna vozila, koji je započeo rastom cijena nafte i goriva, ostati dugoročan trend te da bi udio električnih vozila u ukupnom voznom parku mogao biti veći nego što se ranije očekivalo.
Ipak, prepreke za brži prijelaz i dalje postoje. Među njima su potreba za milijardama dolara ulaganja u opskrbu ključnim mineralima za baterije te u razvoj mreže punionica, napominje oilprice.com.
Previsoke cijene
Isporuke nafte iz zemalja Perzijskog zaljeva prošlog su mjeseca porasle na 15,5 milijuna barela dnevno, što je najviša razina od početka rata i više od 80 posto količina koje su se isporučivale prije sukoba, pokazuju podaci tvrtke Kpler. Međutim, te su isporuke iznimno skupe, a stanje na naftnom tržištu i dalje je vrlo napeto. Cijene fizičkih isporuka sjevernomorske sirove nafte za ovaj mjesec porasle su na najvišu razinu od travnja.
Amin Nasser, izvršni direktor Saudi Aramca, upozorio je da bi i nakon završetka sukoba za obnovu zaliha, uz istodobno zadovoljavanje potražnje, mogle biti potrebne do dvije godine. Pozvao je vlade da više pozornosti posvete energetskoj sigurnosti i otpornosti sustava.
Dodao je da Aramco razmatra dodatne pravce za izvoz saudijske nafte te mogućnost povećanja skladišnih kapaciteta u inozemstvu kako bi kupce bolje zaštitio od budućih poremećaja u opskrbi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....