‘Porez na prekomjernu dobit može pogoditi upravo ona poduzeća koja su ulagala u učinkovitije radne procese‘

Unatoč tome što su Hrvatska nefinancijska poduzeća u 2025. godini investirala rekordnih 14,4 milijarde eura, 5,1 posto više nego godinu ranije, Hrvatska udruga poslodavaca u svojoj analizi ističe kako slika hrvatskog gospodarstva nije toliko optimistična koliko se na prvu čini.

Rast ulaganja prošle je godine bio gotovo dvostruko sporiji od prosjeka iz razdoblja 2022. – 2024., kada su investicije rasle po stopi od 11,4 posto godišnje, a još je važnije to što usporavanje nije vezano uz pojedine sektore, nego zahvaća gotovo sve ključne kategorije ulaganja.

Najveći pad dinamike vidljiv je kod ulaganja u prijevozna sredstva, gdje je rast usporio s visokih 21,6 na svega pet posto. Kod ostale materijalne i nematerijalne imovine, kategorije koja uključuje digitalizaciju, softver, tehnologiju i intelektualni kapital, rast je prepolovljen sa 8,3 na 3,7 posto.

HUP: Veća alokacija u privatni sektor nužna zbog strukturnih slabosti hrvatske ekonomije

Ekonomisti godinama upozoravaju da upravo takva ulaganja određuju buduću produktivnost gospodarstva. Kada ona usporavaju, posljedice se obično ne vide odmah, nego tek nakon nekoliko godina kroz sporiji rast plaća, slabiju konkurentnost i manju otpornost gospodarstva na krize.

Posebno je indikativan podatak da se udio ulaganja u dugotrajnu imovinu u poslovnim prihodima ponovno smanjio. Danas iznosi 8 posto i približno je 2,5 postotna boda niži nego prije pandemije. Istodobno su ulaganja u potpuno novu dugotrajnu imovinu stagnirala na oko 5,4 milijarde eura, dok je njihov udio u ukupnim investicijama na 37 posto. Drugim riječima, poduzeća još uvijek ulažu, ali sve manje grade nove kapacitete koji bi trebali nositi budući rast.

Osjeti se i razlika među poduzećima s obzirom na njihovu veličinu. Dok su srednje velika poduzeća povećala ulaganja za respektabilnih 16,4 posto, a mikro poduzeća zadržala dvoznamenkasti rast od 10,3 posto, mala poduzeća napravila su nagli zaokret. Njihove investicije pale su 11,2 posto nakon tri godine kontinuiranog rasta, a taj je pad zahvatio baš sve kategorije.

Nakon što su novoodobreni krediti poduzećima tijekom 2025. porasli čak 2,1 puta, u prva četiri mjeseca ove godine bilježi se pad od 28,2 posto. Rast investicijskih kredita usporio je s 50,1% na 9,7%, dok su krediti za obrtna sredstva pali više od 50 posto.

“U trenutku kada tvrtke očito ulažu opreznije, a rast BDP-a usporava, u sklopu tzv. antiinflacijskih mjera predlaže se porez na tzv. prekomjernu dobit koji može pogoditi upravo ona domaća poduzeća koja su ulagala u produktivnost, tehnologiju, automatizaciju ili učinkovitije radne procese”, istaknuli su u HUP-u.

Dodaju kako takva društva nisu nužno povećavala cijene niti ostvarivala korist od tržišnih poremećaja, nego su boljim poslovnim odlukama, dugoročnim ulaganjima, preuzimanjem poslovnih rizika ili skaliranjem povećala marže.

“Oporezivati rezultat dobrog managementa kao ‘ekstra dobit’ značilo bi poslati poruku da se ulaganje, učinkovitost i poduzetnički rizik naknadno kažnjavaju. Korištenje profitne marže kao kriterija ‘ekstra dobiti‘ može dovesti do pogrešnih zaključaka o stvarnoj profitabilnosti i tržišnom položaju poduzeća. Bez adekvatnog prinosa na uloženi kapital nema ni dugoročne motivacije za ulaganja i preuzimanje rizika”, poručuje Hrvatska udruga poslodavaca.